LJETNI PRAZNICI
- ljetni punici

autor: Talidari


Print Friendly and PDF
Obavezno pročitajte ovaj članak prije nego što ljetni praznici uzmu maha,
jer ćete ovdje otkriti što je bitno poduzeti kako bi vaša djeca bila što
uspješnija i nakon ljetnih praznika imala dobre ocjene u školi. Osim toga,
dobit ćete ideje što s djecom preko praznika kako im ne bi bilo dosadno.

 
Ne znamo koliko pratite suvremena znanstvena otkrića na polju neurologije, no zato smo mi tu da vas držimo ukorak s naprednim dostignućima znanosti. To je izrazito bitno kako biste svojoj djeci omogućili optimalne uvjete za postizanje uspjeha, bilo u školi ili u društvu.
Sadržaj:  
bullet  Znanstvena otkrića
bullet  Pravilo 10 000 sati prakse
bullet  Mentalna stimulacija tijekom ljetnih praznika
   - ideje što s djecom preko praznika

Znanstvena otkrića

U knjizi uglednog američkog akademika Malcolma Gladwella pod hrvatskim nazivom "IZVAN PROSJEKA - Priča o uspjehu" opisane su najnovije studije koje dokazuju što je zapravo potrebno za postizanje uspjeha i što razlikuje one koji imaju iznimna postignuća ("Outliers") od svih ostalih.

Brojna moderna istraživanja pokazuju da uvriježena mišljenja o tome što donosi uspjeh ne nose vodu, a zauzvrat otkrivaju koji sve točno faktori utječu na uspjeh. Pod uspjehom se ne misli samo na poslovni ili financijski uspjeh nego i uspjeh na zdravstvenom i međuljudskom planu.

Ukratko rečeno, znanstvena istraživanja pokazuju da talent i ljudske kvalitete nisu odlučujuće za uspjeh, već su za to presudni neki drugi faktori kao što su: država, grad, zajednica, etnička pripadnost, socijalna struktura, obitelj, datum rođenja i broj uloženih sati u prakticiranje onog čijem se uspjehu stremi.

Sve u svemu naglasak je na većoj važnosti zajednice naspram pojedinca kao i činjenici da je mit da su brojni pojedinci sami svojim kvalitetama i naporima uspjeli postići izvanredne rezultate. Kad se prostudiraju okolnosti u kojima su određeni pojedinci postigli izvanredne uspjehe, ni u jednom slučaju to nije bilo zbog talenta i/ili napora, nego zbog sklopa sretnih okolnosti u kojima se svaki pojedinac našao, a koje su mu omogućile da svoj talent iskoristi na najbolji mogući način.

Uspjeh slijedi predvidljiv tok. Nisu najpametniji, ni najtalentiraniji oni koji uspjevaju u životu. Niti je uspjeh jednostavno zbroj napora i odluka koje sami provodimo. Uspjeh je, točnije rečeno, dar koji nam daruje naša zajednica. Uspješni su oni koji su na dar dobili priliku i koji su imali snagu i prisutnost uma da je iskoriste.

Nije bez razloga što neke zemlje  imaju mnogobrojne pojedince koji ostvaruju svjetski priznate rezultate, dok druge ne. To je zato što kultura tih zemalja posebno stimulira pojedince kako bi postigli izvanredne uspjehe.

Zašto ne postoji Hrvat koji je ostvario svjetsku slavu u glazbenoj, likovnoj, književnoj, filmskoj ili gospodarskoj industriji, dok na tisuće drugih iz određenih zemalja to uspjevaju?

S druge strane, zašto Hrvati postižu izvanredne sportske rezultate? Zato što naše društvo uvelike slavi sportaše (više nego umjetnike, znanstvenike i gospodarstvenike) i podržava njihove napore bilo raznim stimulativnim  mjerama, bilo moralnom podrškom. Kad neki naš sportaš osvoji medalju na svjetskim natjecanjima, cijela nacija slavi i dočekuje ga na Trgu uz fenomenalnu proslavu. S druge strane, imamo mnoge inovatore i gospodarstvenike koji su dobili medalje i priznanja u svojim kategorijama, a nitko za njih ne organizira doček na Trgu, gotovo da se za njihova postignuća i ne čuje - naše društvo ih ne priznaje u onoj  mjeri koja bi potakla druge da i sami pokušaju postići nešto slično. Tek kad naše društvo bude odavalo posebna priznanja i drugim profesijama, njegovi će pojedinci u većoj mjeri moći postizati svjetsku slavu i uspjeh te time motivirati druge da se i sami okušaju i daju sve od sebe na tom polju.

Valjda ćemo jednom dočekati da se organizira proslava/doček na Trgu za pojedince koji zapošljavaju ili iscjeljuju na stotine ili tisuće ljudi, a ne samo za one koji se brže spuste sa snježnog brda od ostalih i njima slične. I jedni i drugi zaslužuju našu podršku i priznanja. Svi se žale na poremećene vrijednosti u našem društvu, no i dalje ih svi podržavamo pa makar i šutnjom.

Baš kao što ova knjiga i brojna znanstvena istraživanja dokazuju, kulturne baštine su moćne sile.


Sama knjiga ""IZVAN PROSJEKA - Priča o uspjehu" pokriva brojna polja i studije, no u ovom članku ćemo opisati samo ono što se odnosi na našu temu ljetnih praznika.

Nikako se ne smije dopustiti
djeci da preko praznika puste mozak na pašu. Dječji mozak
se treba kontinuirano
stimulirati.

Ako Vam se ne da čitati cijeli članak, pročitajte barem sljedećih par pasusa, do sljedeće slike. Zaključak istraživanja je da se nikako ne smije dopustiti djeci da preko praznika puste mozak na pašu. Naravno, odmor je itekako potreban, ali ne više od nekoliko dana uzastopno. Dječji mozak bi se trebao kontinuirano stimulirati, ako ne kroz učenje onda kroz poučne aktivnosti i sadržaje.

Nekoliko studija je pokazalo da su pri kraju školske godine rezultati, tj. ocjene djece koja dolaze iz privilegiranih i one koja dolaze iz neprivilegiranih obitelji gotovo jednaki. No, ono što je važno je podatak iz tih istraživanja, koji govori da na početku školske godine djeca koja dolaze iz privilegiranih obitelji imaju znatno bolje ocjene ili rezultate. Kako to?

Praktički sva prednost koju bogati učenici imaju nad siromašnim učenicima rezultat je razlike u načinu na koji bogata djeca uče kad nisu u školi. Uzroke treba tražiti u dužini ljetnih praznika. Naime, problem predstavljaju dugi ljetni praznici.

Nakon ljetnih praznika siromašna djeca uglavnom ostvaruju lošije rezultate nego bogata, jer u vrijeme praznika nisu sudjelovala u bilo kojim mentalnim aktivnostima kao što to po običaju imaju priliku bogata djeca. Imućni roditelji običavaju svoju djecu i dalje tijekom praznika slati na razne edukativne programe, u ljetne kampove i slično, koji djeluju stimulativno na dječji mozak. Za razliku od njih, djeca iz siromašnih obitelji su obično prepuštena sama sebi i ulici, pa zato nemaju prilike dalje vježbati svoj um.

U knjizi je naveden primjer jedne posebne škole koja ima više ogranaka u SAD-u, a čiji učenici uspjevaju postići izvanredne rezultate usprkos početnim nedostacima. Ta škola radi po KIPP programu. Ono što tu školu čini posebnom, nisu njezini učitelji, niti njezin nastavni plan, a pogotovo ne njezini učenici. Naime, većina učenika koji budu primljeni su oni za koje bi formalni obrazovni sustav rekao da nemaju velike šanse za uspjeh, jer dolaze iz destimulativnih zajednica (obitelji, regija, kvartova, etničkih skupina i slično).

Ono što tu školu čini posebnom je količina vremena koju posvete svojim učenicima za njihovo mentalno stimuliranje. U toj školi se vode filozofijom da je predani rad ono što donosi uspjeh, i da se predanim radom mogu prevladati oni faktori koji u startu nedostaju pojedincu za uspjeh (bogati uzorni roditelji, skupo privatno obrazovanje, suvremena tehnologija, pripadnost privilegiranoj etničkoj skupini...).

Tako KIPP škole nemaju duge ljetne praznike. Osim toga, njihovi učenici provode 50-60% više vremena u učenju nego učenici tradicionalnih javnih  škola. Kroz to oni uče izdržljivost, motivaciju, samokontrolu i (samo)disciplinu. Učenike se drži u konstantnom mentalnom angažmanu time što ih se stimulira kroz igru, pružaju im se razni poticaji, nagrade i zabava. Školsko gradivo se obrađuje sporijim tempom, tako da imaju puno više vremena za zadržavanje na pojedinim temama i bolje razumijevanje gradiva, bez pritisaka.

Prema tvrdnjama stručnjaka, formalno obrazovanje je krivac za većinu uzroka mentalnih poremećaja. Često je zdravlje uništeno time što se  um previše stimulira. Nerijetko se zamjera školama što pretjeranim školskim i domaćim zadaćama zatomljuju prirodne sposobnosti učenika. Prednost KIPP programa je u tome što um stimulira konstantno, a ne previše odjednom.

ljetni praznici

Dakle, to što prema istraživanjima u velikoj većini slučajeva bogata djeca imaju više uspjeha na početku školske godine nego siromašna, nije stvar u bogatstvu ili siromaštvu nego samo u navikama ili običajima jednih naspram drugih. Prema tome, siromašna djeca imaju apsolutno iste šanse za uspjeh kao i bogata djeca, pod uvjetom da im njihovi roditelji i/ili zajednica omoguće uvjete da i preko praznika rade na sebi. Stoga, ne očajavajte ako svojoj djeci ne možete priuštiti privatne škole, skupu tehnologiju, razne tečajeve, jer samim time što im pružate mogućnosti za mentalnu stimulaciju, pružate im sve što im treba za uspjeh.

 

Ako vaše dijete želi uspjeh na svjetskom nivou, sljedeći segment otkriva tajnu svjetske slave, dostupnu svima koji imaju imalo talenta za nešto i ovladaju samodisciplinom. Svako dijete ima dar za nešto, a za svjetski uspjeh potrebno ga je otkriti i njegovati određeni broj sati:

Pravilo 10 000 sati prakse

Studirajući osobine, navike i okolnosti mnogih svjetski priznatih glazbenika, sportaša, tajkuna i drugih, znanstvenici su došli do zaključka da je za svaki uspjeh preduvjet bio talent, no obzirom da ima jako puno talentiranih pojedinaca, ono što uspješne razlikuje od neuspješnih (iako jednako talentiranih pojedinaca) je broj sati provedenih u vježbanju.

Stvar koja razlikuje vrhunske izvođače od ostalih je koliko predano on ili ona vježba svoj talent. Kako bi se probilo u prve redove i postiglo svjetsku slavu, potrebno je samo vježbati dovoljno dugo: 10 000 sati. Izvrsnost u obavljanju složenih zadataka zahtijeva kritičnu količinu prakse, a to je upravo tih 10 000 sati, kako nas uvjeravaju znanstveni stručnjaci. To je vrijeme koje je potrebno da bilo glazbenici, sportaši ili intelektualci ostvare uspjeh na svjetskom nivou. Čini se da je mozgu potrebno toliko dugo da asimilira sve što treba znati za postizanje pravog majstorstva.

Čak su wunderkindi poput Mozarta postigli izvanredne rezultate tek kasnije i to samo zato što su počeli rano i uspjeli sakupiti 10 000 sati prakse prije nego što su odustali. Postoji i postojalo je jako puno djece koja su se, baš kao i Mozart, rodila s talentom za glazbu i od malena oduševljavala publiku (samim time što to već kao mali mogu ili znaju). Mozart je već u ranim godinama znao svirati, ali nije svirao super. Izvrsnost je postigao tek u 21. godini nakon dovoljno godina prakse (oko 10 000 sati).

The Beatles
Beatlesi su tek nakon što su prešli prag od 10 000 sati postali poznati. Imali su rijetku priliku da u određenom razdoblju, prije nego što je itko za njih znao, mogu svirati svaki dan po 8 sati. To je bilo u jednom klubu u Hamburgu gdje su svirali po cijele noći i tako se uvježbali. Procjenjuje se da su tamo imali 1200 nastupa prije nego što su se proslavili.
Bill Gates
Bill Gates je kao mladi matematički frik otkrio kompjutorsko programiranje u pravo vrijeme i iskoristio priliku da kao pionir na tom polju ostvari ogroman uspjeh. Njegov otac, odvjetnik, poslao ga je u privatnu školu, jednu od malobrojnih koje su u to vrijeme (1968.godine) imale računarski klub. Billa su privukli kompjutori i programiranje pa je toliko vremena provodio tamo, da  se praktično preselio u klub. Živio je u blizini koledža i u klubu je boravio noćima i vikendom. Sedam mjeseci 1971. godine Gates se bavio programiranjem 8 sati dnevno, 7 dana u tjednu. Imao je sreću da mu je bilo dano ili omogućeno dodatno vrijeme u praksi programiranja. Osnovao je Microsoft nakon što je takvim ritmom programirao 7 uzastopnih godina - sakupivši nešto više od 10.000 sati. Osim broja sati vježbe, za Gatesa je bilo presudno što se rodio određene godine i navršio određenu dob u vrijeme kad je kompjutorska industrija počela cvasti tako da je kao pionir mogao iskoristiti priliku da prije ostalih osvoji tržište. Osim svega toga, bilo je svakako presudno i to što mu je otac bio dovoljno bogat da ga pošalje u privatnu školu koja je u ono vrijeme imala kompjutore (time-sharing terminal) na raspolaganju. Bez svega toga, od njegova talenta ne bi bilo nikakve koristi.

Ova Priča o uspjehu je koristan priručnik jer motivira čitatelja za preispitivanje je li svjestan prilika koje mu se pružaju te zna li ih prepoznati i iskoristiti. Osim toga, prebacuje glavninu odgovornosti s pojedinca na zajednicu te nas motivira da preuzmemo odgovornost u ostvarivanju uspjeha naše djece - sve što treba učiniti je našoj djeci pružiti priliku i omogućiti im uvjete da jačaju svoje urođene talente (umjesto da im namećemo svoje vlastite ambicije).

Zaključak svega je da ako želite svojoj djeci omogućiti bolje šanse za postizanje uspjeha kao što su odlične ocjene u školi, nastojte im omogućiti konstantno mentalno stimuliranje, također tijekom ljetnih praznika. Na taj način, kad krenu u školu, njihov mozak neće trebati puno vremena da se prilagodi novim školskim izazovima te će biti spremni za postizanje najboljih rezultata, bilo u školi ili društvu.

Napomena autora članka: sve ovo govori o tome kako omogućiti djetetu da bude uspješno, no ne i sretno. Nekad je potrebno odmjeriti što je bitnije, biti uspješan ili biti sretan. Nažalost, uspjeh ne podrazumijeva sreću. Jesu li dobre ocjene i izvanredni rezultati važniji od duševnog mira, ostaje na svakom od nas da odluči za sebe.

Više o knjizi saznajte ovdje:

Mentalna stimulacija tijekom ljetnih praznika

Ideje što s djecom preko praznika:
 
Poruka za  
urednike
  Dopuštamo da objavite naše članke pod uvjetom da navedete izvor i link.
  Molimo vas da nas obavijestite kad i gdje će koji članak biti objavljen - kontakt.
Home | Uvjeti korištenja | Zaštita podataka | Sitemap
Copyright © 2009 by Talidari :: Designed by Talidari