Kulturno blago
Nije da se hvalim, ali tijekom života prošla sam svijet uzduž i poprijeko, vidjelo me je preko 60 zemalja, a u njih preko desetak sam i živjela. Stoga sam dobro upoznata s mnogim kulturama i njihovim kulturnim blagom. Naravno, usporedba s materinjom kulturom je neminovna pa mi je tako palo u oči da u svakoj komparaciji, naša se kultura ne može ravnati s većinom drugih, nažalost.
Osim toga, u druženjima sa strancima po svijetu, primijetila sam da, osim nekih geografskih obilježja i sportskih rezultata, rijetko tko išta zna o kulturi naše zemlje i regije, a pogotovo da je nečim našim fasciniran, kao što znaju ljudi biti fascinirani raznim značajkama drugih kultura. Svatko se rado ponosi svojime, uključujući i svojim krajom, no kad je riječ o kulturnim znamenitostima našeg kraja, ne mogu reći da se ičim mogu posebno pohvaliti. No, tomu sam doskočila, a kako, upravo je predmet ovog priloga pa zato ne propusti to.
Nije da nisam osviještena po pitanju kulure, dapače. Da spomenem da mi je po srednjoškolskom obrazovanju zvanje "suradnik u kulturno-znanstvenim ustanovama", a usto se redovito kulturno uzdižem posjećujući razne kulturne manifestacije i znamenitosti širom svijeta, što će reći da imam sluha za kulturu. Kultura je moj fach i moja zanimacija. Nekog najviše zanima nogomet, biznis, kulinarstvo, video-igre, putovanja, teorije zavjere ili nešto drugo, a mene kultura i njeni izričaji.
Recimo, jedna od najfascinantnijih kultura mi je japanska (živjela sam u Japanu godinu dana u dva navrata) pa da radi usporedbe s našom kulturom spomenem samo neka njezina kulturna dobra i blaga za koja cijeli svijet zna:
- literatura: manga, haiku pjesme i književnost književnika kao što su Haruki Murakami, Kazuo Ishiguro (Nobelova nagrada), Banana Yoshimoto...
- filmovi: anime, Akira Kurosawa filmovi, Zatoichi serija (naša omiljena), Godzilla...
- video-igre: Super Mario Bros, Space Invaders, Pac-Man, Pokémon, The Legend of Zelda, Minecraft, Tetris...
- animirani likovi: Hello Kitty, Super Mario, Yu-Gi-Oh, Pokemon, Pikachu...
slikarstvo i umjetnost: origami, kaligrafija, ikebana, Veliki val Kanagawe - Katsushike Hokusai
- moda: kimono, japanke, cosplay i moda dizajnera kao što su Yohji Yamamoto, Rei Kawakube, Issey Miyake, Kenzo
- glazba: karaoke, J-Pop, Kodō bubnjari...
- kazalište: kazališne vrste kao što su noh, kyogen, kabuki i bunraku
- kulinarstvo: sushi, ramen, tempura, teriyaki, miso, wasabi, sake, zeleni čaj...
- vrtlarstvo: bonsai, ikebana...
- duhovnost: zen, shinto, čajna ceremonija, japanska mitologija...
- borilačke discipline: karate, aikido, đudo, kendo, sumo
- ljudi: geishe, samuraji, ninja...
- kulturni uređaji: walkman, Game Boy, Nintendo, auti, vatromet...
- sudoku, emoji, itd.
A sad nabroji sav kulturni kapital svoje zemlje pa ćeš uočiti razliku!
Pritom mislim samo na ono što je u cijelom svijetu poznato, a ne što samo nekolicina zna - dakle, kultno iz kulture, kulturni eksporti i kulturni kapital.
Ako ćemo iskreno, ako pitaš bilo kojeg stranca što zna o tvojoj zemlji, vezano za kulturu, rijetko tko će ti znati išta reći. Jer, koliko god da si ponosan/na na svoju kulturu, ipak, u kontekstu svjetske kulture ne zauzima visoko mjesto. A zašto je to tako?
Neću sad ulaziti u razloge, nego razlog zašto uopće pišem ovaj prilog nije ni u kojem slučaju da omalovažavam našu i slavensku kulturu uopće, nego da obznanim što sam po tom pitanju osobno učinila. Jer, najlakše je kritizirati, zar ne, a najpametnije ponuditi rješenje.
Iako su kulturna baština i repertoar naše regije bogati, no malo što od toga ima značaj na svjetskoj kulturnoj sceni, a pogotovo zemlje naše regije nemaju ništa od izvoza kulturnih dobara. Napominjem da gospodarstvo svake zemlje može napredovati prije svega kad je izvoz veći od uvoza, što kod nas nije slučaj. A pod izvoz ne spadaju samo materijalna dobra nego i kulturna. Za blagostanje svake zemlje, nužna je kultura i izvoz kulture.
Hrvatska kulturna baština
sadrži razne govore (kajkavština, čakavština...), plesove (linđo, drmeš, folklorni ansambl Lado...), glazbu (bećarac, klape...), glazbala (tambure, gajde, gusle...), ophode, liturgijske i pučke običaje (Zvončari...), svatovske običaje, manifestacij i igre (Picokijada, Đakovački vezovi, Varaždinske barokne večeri, Vinkovačke jeseni, Fešta svetoga Vlaha, Sinjska alka, Moreška, Picigin...), rukotvorstvo i umijeća (čipkarstvo, medičarstvo i licitarstvo...), tradicijska jela (Slavonski kulen, Zagorski štrukli, Lički sir škripavac, Samoborske kremšnite...) itd.
Tu su još i razna nepriznata kulturna dobra koja potječu iz Hrvatske, kao što su kravata, pinkala itd.
Osim nekih prehrambenih proizvoda koji se prilično slabo izvoze, tj.
prodaju u inozemstvu, ne možemo se pohvaliti da imamo neko kulturno blago, barem ne u očima svijeta.
Da ne bismo preveć duljili, neću sad ulaziti u baštine kultura drugih zemalja južnih Slavena, koji su također naši vjerni korisnici, jer je smisao naglasiti situaciju s kojom smo konfrontirani a kojoj većina okreće glavu, ne želi se suočiti s istinom:
kultura naše regije nije na visini koja bi nam omogućila blagostanje!
To je tako, ali ne mora ostati tako. Što ćeš ti osobno poduzeti da to ne ostane tako? Evo što sam ja poduzela i čemu se možeš i sam (a) pridružiti da sebe kultiviraš i ujedno doprineseš kulturnom uzdizanju cijele regije, a time i postizanju blagostanja: kreirala sam kulturno-obrazovni program pod nazivom "Vrlinologija" i koristim ovu priliku da te pozovem da nam se pridružiš. Što ti dobivaš od toga, što je to i temeljne postavke objasnili smo u ilustrativnim videoprilozima pa te pozivamo da ih pogledaš ovdje »
Ako se pitaš zašto je Vrlinologija kulturno blago, znat ćeš odgovor na to najbolje nakon što prođeš taj kulturno-prosvjetni program, jer nema ništa boljeg od toga da se sam(a) uvjeriš. Svaki cigo svoga konja hvali pa tako nije na nama da procijenjujemo pravu vrijednost svog uradka. No, evo nekoliko značajki programa koje govore same za sebe:
Ovaj kulturno-obrazovni program dizajniran je da svima pomogne povisiti svoju svijest uz pomoć vrlina za zadobivanje moći za: blagostanje, sreću i uspjehe na svim poljima, napredak, duševni mir, potpunu slobodu, transformaciju, proboj na višu, blagodatnu razinu postojanja, kao i prevenciju i rješavanje svih problema, uključujući one koji se tiču zdravlja, posla, financija i međuljudskih odnosa.
Popularnost i kulturna vrijednost Vrlinologije temelji se na rezultatima i blagodatima, odnosno na onome što se od toga dobiva. Uz uspjehe, blagodati ovog programa su zabava i kulturno uzdizanje. Komercijalna vrijednost nečega ne određuje njegovu pravu vrijednost. Vrlinologija je trenutno dostupna na tri jezika, uključujući engleski i djelomično njemački.
Izvozom ovog kulturno-obrazovnog programa u različitim formatima (školski predmet, aplikacija, igre, karte, itd.) slijevat će se kapital u onu zemlju koja to prigrli. Svojatanje obično dolazi nakon što se nešto popularizira, kad je obično prekasno pa se dotična kulturna blaga pripisuju drugim zemljama koje su znale prepoznati i podržati one koji kreiraju neku kulturnu i drugu vrijednost. Tako, recimo, od postignuća Marka Pola, Nikole Tesle, Rudolfa Steinera i mnogih drugih velikana rođenih u Hrvatskoj, Hrvatska ne zarađuje ništa od svega toga, dok druge zemlje od njih profitiraju u vidu prodaje i poreza, između ostalog.
Vrlinologija je nastala u Njemačkoj, ali je tu još nismo plasirali na tržište već zasada jedino u zemljama bivše Jugoslavije zato što želimo najprije doprinjeti blagostanju svoje domovine i regije. Koliko naš narod ima sluha za vrline, pokazuje (ne)popularnost vrlinologije. Stupanj svijesti nekog naroda odražava stupanj njegova blagostanja, kao što to dokazuje Teorem svijesti. Stupanj tvog blagostanja odražava stupanj tvoje svijesti, i obrnuto.
Hoće li Vrlinologija postati hrvatsko, južnoslavensko ili njemačko kulturno blago ovisi o tome koliko ti i tvoji sunarodnjaci imate sluha za vrline i koliki vam je stupanj svijesti da prepoznate moć vrlina za ostvarenje blagostanja. Na tebi je da procijeniš vrijednost vrlinologije jer ljepota je u očima promatrača, baš kao i ružnoća.
Možeš sad radije posvetiti svoje vrijeme teorijama zavjere ili nekim drugim nekonstruktivnim aktivnostima, ili možeš odlučiti da je vrijeme da preuzmeš potpunu odgovornost za svoj život i blagostanje te se na krilima vrlina, tj. vrlinizirajući se, uzdigneš na novu razinu postojanja koja donosi čarovite blagodati.
Prvi korak »
Ako ti se sviđa ova kolumna, molimo potvrdi to klikom: |
|
Ako ti se sviđa ovaj prilog kolumne, potvrdi to klikom: |
|
Promijenili smo sigurnosni sustav domene s http u https pa se mjerač vratio na nulu |
Navedi koja su kulturna blaga tvoje zemlje a koja važe kao kulturni export ili kulturni kapital, čime tvoja zemlja profitira: