Jeste li primijetili kako se u zadnje vrijeme ruše stari sistemi? Pritom ne mislimo na vladavine zastarjelih diktatora, već na ekonomske sisteme. Više nije pouzdan sistem u kojem se ljudi zapošljavaju u tvrtkama jer se pokazalo da i najbolje tvrtke propadaju i da tzv. "sigurni" poslovi uopće nisu sigurni. Sigurnije je uzdati se u se i u svoje kljuse, kako se u narodu kaže. Naravno, za to je potrebno izgraditi u sebi nešto u što se čovjek može uzdati. Kao što smo objasnili u članku o temeljima blagostanja današnjice (dostupno svima koji se prijave na našu mailing listu), ne možemo se osloniti samo na svoje znanje i vještine, već su nam potrebne i određene vrline kao jedan od triju stupova na koja se oslanjamo za ostvarenje blagostanja.

Bez obzira koliko znanja, informacija, vještina i diploma imali, teško ćemo ostvariti uspjeh i blagostanje ako naši stavovi, karakterne osobine i navike nisu ispravni. Stoga je naša misija pomoći svima zainteresiranima upregnuti svoje vrline za ostvarenje uspjeha i sreće. Ovdje je fokus na vrlini poduzetnosti koja je presudna za to. Cilj je ovog modula pomoći ti razviti poduzetnički duh, poduzetničku kompetenciju, vrlinu poduzetnosti. Bez toga nećeš moći opstati u novom svjetskom poretku. Nije bez razloga Europsko vijeće uvrstilo ovu kompetenciju u 8 ključnih bez kojih nam nema razvitka i realizacije visokovrijednih želja i ciljeva.

Ovaj je modul jedinstven u svijetu jer u kontekstu edukacije o poduzetnosti ne nudi samo teoriju nego i praksu. Dakle apsolutno svatko od vas dobit će priliku iskazati i razviti svoje poduzetničke kompetencije u praksi. Životna škola nudi svakom poduzetnom pojedincu plaćeni angažman u svjetski renomiranoj organizaciji. O tome će biti govora na kraju.

Poduzetnost se često miješa s poduzetništvom koje u našoj regiji ima negativne konotacije zbog mnogih poduzetnika koji su na lošem glasu. Stoga je važno razdijeliti u svojoj glavi vrlinu poduzetnosti i poduzetništvo od nemoralnih poduzetnika, odnosno privatnika.

Mnogima od nas nije problem prihvatiti nove ideje, nego zaboraviti stare. Kako bi se moglo prihvatiti i usvojiti ideje u ovom modulu, potrebno je mnoge stare staviti po strani. Kao što se kaže, u punu čašu nemoguće je uliti nešto novo. Tako, ako ste puni svojih ideja i uvjerenja, vrlo je teško usaditi nova. Stoga predlažemo da barem u vrijeme čitanja ovog modula, stavite sve drugo po strani i otvorite se novim idejama, u cilju ostvarenja blagostanja.

Znanje je pokvarljiva roba i očito neka stara pravila ne vrijede ni pišljiva boba u novom svjetskom poretku. Pregazilo ih vrijeme. Ne isplati se držati starog plota, već treba ići ukorak s vremenom i oboružati se uvjerenjima, navikama i osobinama koje nam omogućuju da uspijemo ostvariti svoje ciljeve i snove. Znanje o tome kako se uspješno probiti u životu nije nešto što dolazi samo po sebi niti se stječe nužno formalnim obrazovanjem, već više onim neformalnim i samoobrazovanjem. To dokazuje činjenica da je jako puno visokoobrazovnih ljudi neuspješno i žive na rubu egzistencije. Postavlja se pitanje što to znaju oni koji su uspjeli ostvariti svoje snove i ciljeve, a da drugi ne znaju.

Odgovor nije toliko u tome što jedni znaju, a drugi ne, nego u tome koje vrline jedni kultiviraju, a drugi ne. A jedna od vrlina koja razdvaja uspješne od neuspješnih upravo je vrlina poduzetnosti. Svatko je može aktivirati i kultivirati, a kako to učiniti upravo je tema ovog modula.

Pitanje je što je to što razlikuje uspješne od neuspješnih ljudi. Da bismo postigli blagostanje, trebamo razumjeti o čemu ono ovisi, čega je ono posljedica, koji su kauzalni odnosi i faktori. Ni odlične ocjene niti diplome ni početni kapital, a ni marljivost nisu se pokazali ključnim oružjem u borbi za sretnu egzistenciju. Nekad je bilo 'tko radi, ne boji se gladi', a danas i tko radi, boji se gladi. Nije više snaga u motici niti je pobjednik onaj koji ima više soli u glavi. Tako imamo mnogo akademika i onih koji se ubijaju od posla, koji jedva krpaju kraj s krajem. Da je tajna u marljivosti, onda bi magarac bio bogatiji od mlinara, kaže jedna njemačka izreka.

Marljivost nije isto što i poduzetnost, jer netko tko marljivo obavlja svoj posao, ne znači da je poduzetan. Poduzetnost podrazumijeva provođenje novih aktivnosti na vlastitu inicijativu i ne kao dio neke (poslovne) rutine.
Poduzetnost također nije multitasking.

Budući da se vrlina poduzetnosti često miješa s drugim vrlinama, potrebno je u startu razlučiti njezino pravo značenje:
 

Definiranje poduzetnosti

Rječnička definicija Hrvatskog jezičnog portala - poduzetnost: osobina onoga koji je poduzetan;
poduzetan: koji se zna i hoće prihvatiti čega u pravo vrijeme, koji je snalažljiv, vješt u praktičnoj provedbi ideja

Sinonimi - vrline srodne poduzetnosti: samoinicijativnost, proaktivnost, samostalnost, samodisciplina, pokretljivost, produktivnost, djelovanje, marljivost, dinamičnost, ambicioznost, snalažljivost, revnost, gorljivost, ustrajnost, izdržljivost, dosljednost, entuzijazam, strast, savjesnost, posvećenost, predanost, neumornost, agilnost, okretnost, pokretnost, živost, žustrost, žustrina, energičnost, vitalnost, poletnost, čilost, bodrost, srčanost...

Antonimi - mane koje se javljaju kod manjka poduzetnosti: nepoduzetnost, neproduktivnost, nedjelovanje, nečinjenje, neenergičnost, neradnost, tromost, inertnost, pasivnost, indolentnost, lijenost, letargija, mlitavost, bezvoljnost, odgađanje, odugovlačenje, oklijevanje, kolebljivost, predaja, odustajanje, nedosljednost, kompromiserstvo, konformizam, nestrpljivost, nemar, ravnodušnost, nezainteresiranost, učmalost, rezignacija, obeshrabrenost, apatija, apatičnost, pesimizam...
 

Poduzetnost se odnosi na vrlinu i sposobnost pojedinca da ideju pretvori u djelo. Uključuje kreativnost, inovativnost i preuzimanje rizika, kao i naklonost planiranju i vođenju projekata kako bi se ostvarili predviđeni ciljevi. To zahtijeva osviještenost o okruženju i uvjetima te iskorištavanje prilika. Vrlina poduzetnosti je temelj sposobnostima, vještinama i znanjima koja su potrebna poduzetnim pojedincima za uspostavljanje aktivnosti koje vode ostvarivanju njihovih društvenih i poslovnih ciljeva.

Pojam poduzetničke kompetencije uključuje sljedeće komponente: znanja, vještine, vrline, vrijednosti i stavove.

Neke od karakteristika koje ulaze u poduzetne osobine pojedinca su samostalnost, inicijativnost, nezavisnost, ustrajnost, komunikativnost, samopouzdanje, entuzijazam, suradnički duh itd.

Suvremeni stručnjaci naglašavaju da su za razvoj osobina poduzetnosti pojedinca potrebne osobine, tj. vrline kao što su inicijativnost, kreativnost, spremnost preuzimanja rizika, samopouzdanje itd., nasuprot prijašnjeg naglašavanja znanja i vještina potrebnih za pokretanje posla i samozapošljavanje.

Danas postoji mnoštvo definicija poduzetnosti koje navode različite liste osobina poduzetne osobe. Jedna je od najutjecajnijih Gibbova lista iz 80-ih godina 20. stoljeća prema kojoj osobna obilježja poduzetne osobe čine:

1. inicijativnost
2. snažna moć uvjeravanja
3. sposobnost preuzimanja rizika (naglasak je na razumnom riziku)

   “Talenti koje posjedujete, Božji su dar vama. A ono što učinite s njima, vaš je dar Bogu.” - Robert Schuller

4. fleksibilnost
5. kreativnost
6. nezavisnost (autonomija)
7. sposobnost rješavanja problema
8. potreba za postignućem (postizanjem uspjeha)
9. imaginacija
10. visok stupanj vjere u mogućnost upravljanja vlastitom sudbinom
11. sposobnost vodstva
12. ustrajnost u radu.

U recentnijim pregledima definicija poduzetnosti navodi se Rushingova sintetizirajuća definicija poduzetnosti, kao šesta osobina ličnosti, prema kojoj bi trebalo razvijati sljedeće vrline (Kuip i Verheul, 2003.:12–14):

1. motivaciju za postizanjem uspjeha
2. autonomiju u izvršavanju zadataka
3. kreativnost
4. inicijativnost
5. spremnost na preuzimanje rizika
6. sposobnost uočavanja i kreiranja mogućnosti/prilika
7. sposobnost postavljanja ostvarivih ciljeva
8. samosvjesnost i vjeru u vlastite sposobnosti i mogućnosti
9. vjeru u mogućnost kontrole vlastite sudbine i
10. ustrajnost.

Caird navodi da pored osobnih obilježja (vrlina) pojedinca poduzetnička kompetencija sadrži i sljedeće komponente: komunikacijske vještine, menadžerske vještine, analitičke vještine i znanje koje uključuje informatičku pismenost, znanje vezano uz posao, te stavove kao što su otvorenost za potrebe i posljedice, fleksibilnost i sl. (Caird, 1992.; prema Kuip i Verheul, 2003.:9).

Obilježja poduzetnosti:

• otvorenost za promjene i nova iskustva
• spremnost za suradnju i dogovaranje
• motivacija za ostvarivanje postignuća
• efikasno komuniciranje
• preuzimanje odgovornosti za vlastito ponašanje
• realistično postavljanje ciljeva koje žele ostvariti
• samostalnost u radu
• realistična procjena vlastitih sposobnosti
• ustrajnost u provođenju aktivnosti
• samostalno donošenje odluka
• inovativno, kreativno rješavanje problema
• spremnost za preuzimanje inicijative

Poduzetni ljudi nisu nužno oni koji su skloni riziku već su to najkorisniji pojedinci suvremenog društva koji jednostavno vjeruju u svoje ideje, čak i kada im svi drugi prestanu vjerovati.

Kada govorimo o kompetencijama poduzetnih ljudi onda je to specifičan splet znanja, vještina, vrlina (karakternih osobina) i sustava vrednota koji je specifičan i bilo bi ga pretenciozno generalizirati.

Poduzetnost vs. poduzetništvo

Poduzetništvo je djelatnost poduzetnika.
Poduzetnost je vrlina - osobina onoga koji je poduzetan (bez obzira je li poduzetnik ili nije).

Koncept poduzetništva tradicionalno je vezan za područje ekonomije, preciznije za pokretanje i razvijanje posla, za poslovnog pojedinca i sl. Koncept poduzetništva u ekonomiji uključuje znanja i vještine, te osobine ličnosti i stavove potrebne za pokretanje i uspješan razvoj posla, s različitim akcentiranjem pojedinih komponenti (izvor: Drucker, 1995.; Kuip i Verheul, 2003.)

Poduzetništvo nije predmet ovog modula, nego široko konceptualno određenje poduzetničke kompetencije (ekonomska pismenost, te osobine i vještine pojedinca potrebne za djelovanje poduzetne osobe) u europskom referentnom kompetencijskom okviru.

Općeprihvaćeno je stajalište da se pojam poduzetništva širi na poduzetnost pojedinca općenito, odnosno da obuhvaća osobine ličnosti, odnosno vrline i vještine pojedinca koje omogućuju razvoj poduzetnog stava i ponašanja pojedinca u svakodnevnom životu i koje se smatraju preduvjetom za njegovo uspješno djelovanje kao poduzetnika, te ekonomsku pismenost i znanja o pokretanju vlastitog biznisa (poduzetništvo u užem smislu).

Suvremeni koncept poduzetništva koristi se u širem smislu, a implicira osobine, znanja, vještine i stavove pojedinca koje mu omogućuju kreiranje i realiziranje prilika u promjenjivom i nesigurnom profesionalnom i društvenom okruženju.

Brze promjene u ekonomskom i, općenito, društvenom kontekstu zahtijevaju aktivan odnos i odgovornost pojedinca, ne samo za njegov profesionalni život nego i za privatni. Te promjene suvremenog svijeta utječu na važnost poticanja razvoja osobina ličnosti i stavova vezanih za poduzetnost i širenje pojma poduzetništva izvan područja ekonomije.

Upravo zbog činjenice da je poduzetnost danas postala način života pojedinca, tj. jedna od temeljnih pretpostavki uspješnog života pojedinca i društva, poduzetnička kompetencija proglašena je jednom od temeljnih kompetencija potrebnih za život i rad u društvu znanja koju obrazovanjem treba osigurati svakom pojedincu (European Commission, 2004.).

Razvijanje poduzetnosti

Modeli fokusirani na razvoj osobina poduzetnika (model poduzetnih osobina) legitimiraju svoj pristup stajalištem da se osobine ličnosti nalaze u osnovi svakog poduzetničkog ponašanja te da utječu na stavove pojedinca i način kako on percipira i reagira na okolinu. Budući da ove osobine nisu samo nasljedne, nego se mogu razvijati pod utjecajem okoline, potrebno je samostalno razvijati svoju poduzetnost. Sama vrlina poduzetnosti nam je, kao i sve druge vrline, urođena, no za njezino aktiviranje i kultiviranje pomaže proučavanje poduzetnosti, koje ovdje pružamo. Obrazovanje za poduzetnost usmjereno je na kreiranje novog, inicijativnost, samostalnost, spremnost na preuzimanje rizika i druge karakteristike.

Budući da poduzetnička kompetencija spada u jednu od temeljnih kompetencija, koju po završetku obveznog obrazovanja trebaju imati svi ili barem većina pojedinaca, trebala bi biti dio nastavnog programa škola i fakulteta, no još uvijek teorija i praksa nisu usklađene jer je obrazovanje o poduzetnosti sasvim marginalizirano i nije eksplicite koncipirano pa se u školama izvodi sporadično, a ne kao intencijska aktivnost s jasno definiranim ciljevima ili odgojno-obrazovnim postignućima učenika. Kako u okviru formalnog, odnosno obveznog obrazovanja, ciljevi za razvoj poduzetnosti nisu operacionalizirani, oni uglavnom ostaju deklarativni. Budući da poduzetnička kompetencija danas predstavlja jednu od temeljnih kompetencija potrebnih za rad i život u društvu znanja, značajnu ulogu u razvoju poduzetnosti pojedinca ima neformalno obrazovanje koje predstavlja značajno sredstvo razvoja ljudskog kapitala i socijalne integracije. Ovaj je modul osmišljen u tom smislu.
Uloga obrazovanja u razvoju poduzetnosti pojedinca dobila je na značaju širenjem procesa globalizacije i intenziviranjem kompeticije na svjetskoj razini koja zahtijeva, i na individualnom i na nacionalnom nivou, osposobljenost za nošenje s brzim i teško predvidivim promjenama u ekonomiji, tehnologiji, politici i društvenom životu općenito. Navedeni socijalni kontekst s izraženom liberalizacijom ekonomije tendira razvoju kulture oslanjanja na samog sebe (engl. culture of self-help).

Vjerujem da je dobro unaprijed planirati          zato što           ako provedeš dovoljno vremena planirajući,
                                                                                onda ne moraš ništa drugo činiti