Definiranje i razlikovanje |
|
Velikodušnost je plod duše, a ne uma ili nečeg drugog.
Škrtost je plod uma. Velika duša je velikodušna.
Prema tome, razviti velikodušnost podrazumijeva rad na duši a ne intelektu, prije svega njegovanje duše - opširnije dolje »
Velikodušnost je izbor.
Velikodušnost se izražava kroz milosrđe, širokogrudnost, darežljivost, nesebičnost, plemenitost, altruizam, dobročinstvo, ljubaznost, suosjećanje, ljubav, empatiju, zahvalnost...
|
| Velikodušnost je velikodušnost samo onda kad je prirodna, bez predumišljaja i bez očekivanja:
Ako smo velikodušni jer očekujemo nešto zauzvrat, onda to nije velikodušnost nego proračunatost.
Ako smo velikodušni samo prema svojim bližnjima, onda to nije širokogrudnost nego uskogrudnost.
Ako smo velikodušni samo prema drugima, onda to nije velikodušnost nego samopromocija, praviti se važan.
Ako smo velikodušni samo ponekad, onda to nije velikodušnost nego grižnja savjesti ili površnost.
Ako dajemo zbog osjećaja obveze, onda to nije istinska velikodušnost nego savjesnost - darovanje novca na misi nije nužno pokazatelj velikodušnosti iako je hvalevrijedno. |
"Ruka koja daje, uvijek je iznad ruke koja prima." - iz Kalevale
|
Velikodušni ljudi misle velike misli zato što su velikodušni, a nisu velikodušni jer imaju velike misli.
Velike misli su posljedica velikodušnosti a ne uzrok.
Velikodušni ljudi daju velikodušno, ali i primaju velikodušno.
Darežljivi su hrabri jer se ne boje puno dati, budući da znaju da ima puno više tamo otkud je to došlo.
U svakome od nas je istodobno i velikodušnost i malodušnost, široko i usko srce.
Uzroci velikodušnosti:
Što dobivamo kad smo velikodušni:
-
"Tajna je prosperiteta ta da imamo zato što dajemo. Bogati ne daju zato što imaju, nego imaju zato što daju."
- Talidari
|
Po principu što sijemo, to i žanjemo, onome koji daje bit će dano (višestruko)
-
Osjećaj uzvišenosti, topline, radosti, uzbuđenje, pozitivnost
- Velikodušnost čuva srce zdravim i hrani dušu
- Um neograničen za velike misli i dijela
- Milost
"Divinum dare, humanum accipere – Davati je božanski, primati je ljudski."
-Latinska poslovica
|
Kako bismo postigli blagostanje i imetak možemo kao Nijemci ili Japanci teško raditi od jutra do mraka, ili možemo kao mnogi Amerikanci, koji znaju tajnu prosperiteta, velikodušno davati dobrotvornim organizacijama, udrugama, crkvi ili potrebitima u našoj okolini. Oni daju barem desetinu svaki mjesec onoga što i sami žele svaki mjesec primati. Nije ni čudo da je nacija koja daje najviše donacija na svijetu i najbogatija nacija na svijetu. Oni koji ne shvaćaju, misle da daju zato što imaju, no tajna prosperiteta je da imamo zato što dajemo, a ne da dajemo zato što (ili tek kad) imamo.
Naravno, za postizanje blagostanja nije dovoljna samo velikodušnost, nego još nekoliko drugih faktora, o čemu ćemo pisati u jednom od narednih članaka.
Što nas sprječava da budemo velikodušnima:
 |
Strah od neimaštine, da nećemo imati dovoljno - proizlazi iz neznanja da davanjem ne gubimo nego dobivamo. Kao što svijeća ne gubi svoj sjaj ako pali drugu svijeću, tako ni mi ne gubimo ništa svoje ako dajemo. Život nam uvijek vraća ono što dajemo. Dobivamo samo ono što dajemo, kao što žanjemo samo ono što sijemo. Prema tome, strah od gubitka sprječava dobitke i time je neopravdan. |
| |
Neznanje - nepoznavanje prirodnih zakona kao što je zakon uzroka i posljedica, tj. "što sijemo, to i žanjemo" - ako dajemo, bit će nam dano (i deseterostruko), zakon reciprociteta, polariteta i magnetizma/privlačenja.
- Neimaština nije posljedica velikodušnosti nego malodušnosti.
- Ako ti to što nisi bio velikodušan/na nije donijelo imaštinu, onda ti ni velikodušnost neće donijeti neimaštinu. |
| |
Sumnja da se isplati biti velikodušan - kriva interpretacija.
Poznaješ velikodušne osobe koji prema tvojim mjerilima ne ubiru plodove svoje velikodušnosti? Plodonosan život ovisi o više faktora, a ne samo o velikodušnosti. Ako netko ne živi u blagostanju, treba to pripisati manama, a ne vrlinama (kao što je velikodušnost). Nije dovoljno biti velikodušan. Ako usto dajemo oduška nekim manama, onda nije ni čudo da ispaštamo.
Nije dovoljno davati, već je potrebno davati s ljubavlju. Tek onda se to zove velikodušnost. Velikodušni su oni koji rado daju bez očekivanja, koji pomažu bez primisli. Čim pružamo s gorčinom i s očekivanjem, to nikako nije velikodušnost. Majka Tereza je to ovako rekla: "Nije toliko stvar u tome koliko dajemo, nego s koliko ljubavi dajemo."
Moguće je da ponekad krivo protumačimo tuđu (ili svoju) velikodušnost koja u mnogim slučajevima nije ono čime se pokazuje, nego više gesta samopromocije, proračunatosti, grižnje savjesti, nepromišljenosti i sličnog. Nerado posuđivanje novca nije velikodušnost, nego više nepromišljenost koja nam se zato obija o glavu. Posuđivanje nije isto što i davanje. Tajna prosperiteta nije u posuđivanju, nego u davanju (s ljubavlju, a ne zato što se mora, niti zato što se to od nas očekuje, ni zato što to piše u Bibliji) - onima koji su u lošijoj situaciji nego mi, a ne onima koji nas žele iskoristiti za financiranje svojih potreba za luksuzom. Glupost nije velikodušnost.
Oni koji nerado posuđuju (a ne daju) i poslije utjeruju te novce i osjećaju pritom gorčinu nisu velikodušni (Da je tako, rekli bismo da su banke velikodušne jer i one posuđuju novce). Normalno da takvi ljudi zbog svoje gorčine, nemira i ostalih negativnih emocija stradavaju, ne zato što su, kako oni misle velikodušni nego zato što su puni negativnih emocija jer im drugi nisu vratili novce. Time gube san, mir, zdravlje, dobre odnose s drugima, što se onda normalno prelijeva i na stradavanje na financijskom planu.
Osim toga, moguće je da ponekad krivo protumačimo i rezultate velikodušnosti. Ako smo bili prema nekome velikodušni a ta osoba nam ne uzvraća istom mjerom (mjerni alati milo-za-drago), to ne znači da ne ubiremo plodove svoje velikodušnosti, jer nam se velikodušnost u većini slučajeva ne vraća iz istog izvora, nego u raznim drugim oblicima. |
| |
Sumnja da će naše darivanje biti krivo protumačeno |
| |
Sumnja da će naš dar (pogotovo ako je novčani) biti krivo potrošen - umjesto u svrhe u koje je bio namijenjen završiti u privatnim džepovima - čak i da je tako, učinili smo dobro djelo toj osobi. Ponekad ono što mi mislimo da je dobra svrha ne mora biti najbolja. Tvoj dar je dar bez obzira kome je dodijeljen, a tvoja darežljivost je plemenita samo onda kad nije popraćena sumnjičavošću, strahovima, ograničenim razmišljanjem... Važno je znati da dajemo ne radi drugih nego radi sebe, jer davanjem dobivamo višestruko zauzvrat. Stoga nije bitno što primatelj dara čini s našim darom. |
| |
Iluzija odvojenosti - mnogi misle da darivanjem sami gubimo dok drugi dobivaju, ne uviđajući da kad darujemo drugima u stvari darujemo sebi jer na globalnom planu ne postoje oni i mi, ne postoji odvojenost. Svi smo povezani u jedno bistvo. To često osjećamo tek kad udare katastrofe, kad se zajedno nađemo usred neke nevolje, nekog rata, nekog potresa i slično. Tad shvaćamo zajedništvo, jedinstvo, i spremni smo jedni drugima pomoći više nego inače. Je li potrebna katastrofa da to uvidiš? Da uvidiš da su drugi dio tebe i da izražavanjem velikodušnosti prema drugima izražavaš velikodušnost prema sebi! |
| |
Ne želimo se osjećati iskorištenima, pa ne dajemo koliko bismo mogli. Kad shvatimo da su drugi ljudi dio nas samih i da izražavanjem velikodušnosti prema drugima izražavamo velikodušnost prema sebi, onda nema tko koga iskorištavati. |
Što nas čeka ako nismo velikodušni:
Ako ne usvojimo vrlinu velikodušnosti prijete nam razne opasnosti:
- Naša energija se ograničava, pa tako i naše mogućnosti i iskustvo
- Blokira se naš potencijal - kad blokiramo davanje, blokiramo i primanje
- Škrti ljudi privlače škrte, sebični sebične - dokle god ne prevladamo ove zloduhe uvijek ćemo iznova susretati njihova dijela, kako u sebi, tako i u drugima
- Svi oni koji imaju, a ne daju desetinu svoga onima koji nemaju ili su u nevolji (davati Bogu znači davati onima koji trebaju pomoć), stradat će bilo financijski bilo nekako drugačije. No, iznimno je važno da se daje s ljubavlju, a ne zato što se mora. Inače nema smisla.
"Udareni ste prokletstvom jer me prikraćujete vi, sav narod! Donesite čitavu desetinu u riznicu da u mojoj kući bude hrane. Tada me iskušajte - govori Jahve nad Vojskama - neću li vam otvoriti ustave nebeske i neću li izliti na vas punom mjerom blagoslov, neću li zbog vas zaprijetiti skakavcu da vam više ne kvari usjeva i da vam ne bude nerodna loza u polju - govori Jahve nad Vojskama. Svi će vas narodi tad držati sretnima, jer ćete biti zemlja blaženstva - govori Jahve nad Vojskama."
-
Stari Zavjet
"Jao vama, pismoznanci i farizeji! Licemjeri! Namirujete desetinu od metvice i kopra i kima, a propuštate najvažnije u Zakonu: pravednost, milosrđe, vjernost. Ovo je trebalo činiti, a ono ne propuštati. Slijepe vođe! Cijedite komarca, a gutate devu!"
- Matej 23:23
|
Facebook
Twitter
LinkedIn
Poslužite se multimedijalnim izvorima koji prikazuju velikodušne primjere, jer je znanstveno dokazano da to potiče velikodušno djelovanje
Gandhijeva izgubljena cipela - 
Nekomercijalni pokloni:
