Tko bi rekao da je disanje nešto što čovjek treba vježbati.
Ne stalno, ali isto kao i s uzimanjem hrane, tako i s uzimanjem kisika -
potrebno je barem par puta dnevno nahraniti organizam i pravilnim disanjem.

Sadržaj:

Preduvjet za potpunu djelotvornost   Znanstvena podloga   Vježba disanja   Svježi zrak

Preduvjet za potpunu djelotvornost	Zdravlje Lijek za sve Ovaj članak otkriva jedan od sastojaka najboljeg lijeka na svijetu. Ostale sastojke možeš dobiti ovdje »
Prije nego što se upoznaš s pravilnim disanjem, vrlo je bitno prvo znati zašto, a tek onda kako. Zašto pravilno disati smo obrazložili smo u našem uvodnom članku na temu "Lijek za sve", u rubrici Zdravlje. U slučaju da te put naveo ovamo nekim drugim načinom a ne s uvodne stranice, obavezno prvo svrati tamo kako bi saznao/la zašto je u zdravom tijelu zdrav duh, ali i obrnuto - zdravim duhom do zdravog tijela.
Tamo ćeš saznati zašto i kako preuzeti odgovornost za svoje stanje, bilo zdravstveno, financijsko ili međuljudsko. Osim toga, saznat ćeš zašto obolijevamo i kako to spriječiti.

Znanstvena podloga

Za zdravlje je najbitnije da je imunitet snažan, a da bi imunitet bio snažan, bitno je da unosimo manje toksina (štetnih tvari) u organizam i/ili da pomognemo organizmu što prije izbaciti toksine iz sistema.

Budući da često ne možemo utjecati na smanjenje unosa toksina u naš organizam, važno je utjecati na izbacivanje toksina iz organizma. Sustav koji je zadužen u našem organizmu za izbacivanje štetnih tvari je limfni sustav. Limfni sustav je neka vrsta kanalizacijskog sustava u našem tijelu. Za protok krvi imamo srce koje svojim pumpanjem pomaže cirkulaciji krvi kroz tijelo. Limfni sustav nema takvu pumpu, pa je za protok limfe najvažnije disanje. Mišićne aktivnosti prilikom disanja potiču protok limfe - pomažu da se toksini izbace iz tijela. No, ponekad samo disanje nije dovoljno, pogotovo u stresnim situacijama kad unosimo više toksina u sebe na ovaj ili onaj način. U tom slučaju plitko disanje nije dovoljno pa je potrebno duboko disati.

Mišićna aktivnost prilikom dubokog disanja masira unutarnje organe i pospješuje probavu i apsorpciju hranjivih tvari kao i odbacivanje toksina. Disanje regulira srce i krvni tlak kao i protok energije kroz cijelo tijelo, a time i učinkovitost većine fizioloških funkcija.

Dubokim disanjem pojačavamo protok limfe, što ubrzava izbacivanje štetnih tvari, što jača imunitet, što nas čini zdravima. To je to.

Disanje koje pospješuje zdravlje je sporo i duboko.

Reci, koliko puta dnevno duboko udahneš svjež zrak?

Ne čudi se onda što tvoj limfni sustav, a time i obrambeni sustav ne mogu funkcionirati kako treba i obraniti te od bolesti.

Većina nas uzima disanje zdravo za gotovo. Uopće ne razmišljamo o njemu. I ništa ne poduzimamo u vezi njega. I zato obolijevamo.

Liječnik Otto Warburg, koji je ne jednom nego dva puta osvojio Nobelovu nagradu, šokirao je svijet kada je otkrio da je većina bolesti uzrokovana nedovoljnim količinama kisika u tijelu. U stvari, njegova su istraživanja pokazala da ako stanicu tijela uskratimos 35% svoje potrebne razine kisika, za 48 sati stanica će vrlo vjerojatno  postati kancerogenom.

Naravno da ne možemo stalno paziti na disanje, no možemo uvesti nekoliko vježbi disanja koje će osigurati dovoljnu dnevnu količinu kisika i potaknuti naš organizam da inkorporira pravilan ritam disanja u svoj sustav pod normalno. Koje su to vježbe saznat ćeš za koju sekundu.

Naše tijelo je sasvim sposobno izliječiti samo sebe automatski. Najbitniji element koji tijelo treba kako bi funkcioniralo kako treba je kisik. Nažalost, većini ljudi koji žive u suvremenim društvima nedostaje kisika. Osim toga tu je uz to još i svakodnevni stres, koji zagađuje tijelo.

Ukoliko priuštiš svome tijelu više kisika i manje stresa, imaš recept za spontano otklanjanje gotovo bilo koje bolesti. Kad oboli, Većina ljudi podvrgne svoj organizam većem stresu kroz emocionalni i mentalni metež, pojačane brige i napore, što otežava ozdravljenje ili osnažuje oboljenje. Zato je važno prilikom oboljenja umanjiti stres, kao i pojačati unos kisika.

Bitno je znati da nije dovoljno napuniti pluća kisikom, već treba postići to da kisik iz pluća dopre do svih tkiva i stanica. Kako bi kisik mogao ukloniti bolesti, on se mora dostaviti ne samo u pluća i ne samo u krvotok - nego i u stanice i tkiva u tijelu. Većina ljudi nije u mogućnosti dobiti odgovarajuće količine kisika u stanice i tkiva - dijelom zbog loše kvalitete zraka u gradovima, zbog nepravilnog disanja (brzo i plitko) ili napornih aktivnosti koje iscrpljuju kisik.

Rješenje i lijek je u osvještavanju važnosti pravilnog disanja i vježbanju pravilnog disanja.

Jeste li znali da su životinje koje najduže žive upravo one koje najsporije dišu? Kornjače, kitovi,  morski školjkaši mekušci, makao papagaji, neke vrste riba, slonovi. Što nam to govori? Da što sporije dišemo to bolje za nas. To znači da su sve one aktivnosti koje ubrzavaju naše disanje u stvari nezdrave, stoga ih treba izbjegavati. Razna uzbuđenja, naprezanja,  određene nepravilne sportske aktivnosti i slično.

Vježba disanja

Nema ništa bolje što možemo učiniti za svoje zdravlje od toga da izdvojimo par minuta svakog jutra i večeri za sljedeću vježbu
pravilnog disanja:

Udahni i izdahni barem 10 puta na sljedeći način:

1. Udah - duboko udahni i broji do 4. Po mogućnosti zamisli kako u tebe uz kisik ulazi nešto pozitivno (bijela svjetlost, mir, ljubav, zdravlje, blagostanje...što god želiš, samo da je pozitivno)
2. Zadrži dah brojeći do 16 i po mogućnosti osvijesti to kako kisik prolazi kroz tvoje tijelo i hrani svaku stanicu, svaki organ, dajući im novu zdravu energiju.
3. Izdah - izdahni brojeći do 8. Pokušaj pritom vizualizirati kako svi toksini i sve negativnosti izlaze iz tebe van te kako si njima oslobođen(a) svakim izdahom sve više.

Ova vježba ima koristi i bez vizualiziranja/zamišljanja, no ono pojačava efekt i ubrzava proces pročišćavanja organizma.

Brojanje je samo zato da znamo omjer koliko dugo treba trajati svaki stupanj disanja. Ne moraš brojati, samo znati da držanje daha treba trajati 4 puta duže nego udah, i izdah bi trebao biti duplo duži od udaha. Recimo da je omjer 1:4:2. Naprimjer, 4 sekunde udah, 16 sekundi zadržati dah, 8 sekundi izdah.

Pokušaj ovu vježbu raditi svako jutro i navečer ili kad god se sjetiš, pogotovo kad si negdje u prirodi na svježem zraku.

Ovu vježbu smo saznali od Anthonyja Robbinsa, slavnog konzultanta i  autora brojnih bestselerskih knjiga samopomoći. To je vježba koju prakticiraju oni koji se bave NLP-om (neuro-lingvističko programiranje).

Naravno, postoje mnoge druge vježbe pravilnog disanja koje podučavaju učitelji raznih oblika joga i drugih duhovnih pravaca. Slobodno vježbaj ono što ti najbolje odgovara, glavno da vježbaš i da pritom udišeš svježi a ne zagađeni zrak.

Svježi zrak

Uravnoteženost i zdravlje organizma ovisi o frekvenciji i dubini disanja, ali i o kvaliteti zraka prilikom disanja. Nije samo bitno kako dišemo nego i što udišemo. Svježi zrak, pogotovo direktno iz šume ili nekog drugog prirodnog okruženja je najbolje što možemo priuštiti svome dišnom, limfnom i obrambenom sustavu. Kad to nije moguće, nastojite što više provjetriti prostorije u kojima duže boravite tako da ne morate udisati ustajali zrak.

Ako prakticirate džoging ili bilo koju drugu sportsku aktivnost prilikom koje pojačano udišete zrak, gledajte da to nije usred smoga i prometom zagađenih ulica, jer tako samo pojačano zagađujete svoj organizam. Poznajem osobu čiji je najbolji prijatelj umro od raka krvi za koji su liječnici dijagnosticirali da je uzrokovan zagađenošću. Naime tip je svako jutro džogirao, misleći kako je to za njega zdravo, no budući da je to činio u srcu Tokija, prepunom ispušnih plinova, pokazalo se da ono što mislimo da je zdravo, to ne mora uvijek i biti. Sve ima svoju pozitivnu i negativnu stranu. Valja razlučiti ne samo što je zdravo, nego i u kojim okolnostima je zdravo.

Bez obzira na sve, na svu sreću imamo prirodnu metodu da se obranimo od svih za nas nepovoljnih utjecaja - pravilno disanje (sporo i duboko). Osim toga, time ćemo očuvati svoju neovisnost o drugima za svoje zdravlje.