Print Friendly and PDF

Aktivizam
autor: Talidari

Cilj je ovog članka podizanje svijesti javnosti o potrebi za aktivnim angažmanom i učešćem u društvenim procesima koji donose napredak i blagostanje cijelog društva, kao i njegovih pojedinaca. Također, ovdje objašnjavamo zašto prosvjedi nisu učinkoviti i što je bolje od toga.

Hajmo svi u aktiviste - za, a ne protiv nečeg!
Konstruktivni aktivizam - fokus na rješenje, a ne na problem

Sadržaj:
(sve je na ovoj stranici)
 

bullet  Definicija aktivizma
bullet  Oblici aktivizma
bullet  Povijest aktivizma
bullet  Blagodati konstruktivnog aktivizma
bullet  Praksa
bullet  Popis aktivizma Životne škole
 

!!! Ako pročitaš ovaj članak do kraja, za nagradu ćeš dobiti pristup našem inače ekskluzivnom modulu na temu Životne svrhe, odnosno Životne misije o prepoznavanju svoje životne svrhe, tj. svog pravog poziva. Link na taj modul skriven je na dva mjesta u ovom članku :)


Aktivizam. Uzbudljiva tema, al' da prvo krenemo nakratko s nečim manje uzbudljivim kako bismo raščistili neke nedoumice - s definicijom aktivizma jer mnogi krivo misle da su protesti, bacanje govna i jaja na druge ili pokazivanje srednjeg prsta sistemu legitimni dio aktivizma, ili pak izjednačuju humanitarni rad s aktivizmom.

Ljudi s različitim stupnjevima svijesti doživljavaju svijet različito pa tako jednu te istu stvar jedni doživljavaju ovako, a drugi onako. Isto je s poimanjem pojmova, uključujući i pojam aktivizma. Svi oni koji obitavaju na stupnjevima svijesti koji pretežito podrazumijeva protivljenje, razumjet će aktivizam kao aktivnost protiv nečega, dok oni višeg stupnja svijesti aktivizam shvaćaju kao aktivnost za nešto. Dakle, jedni su destruktivno orijentirani, a drugi konstruktivno. Jedni su fokusirani na probleme, a drugi na rješenja.

Stoga, da kao prvo raščistimo što ovdje podrazumijevamo pod aktivizmom pa ćemo onda o tome zašto je dobro za tebe i druge da prijeđeš u aktiviste, ako već nisi, i što ti imaš od toga. I na kraju ćemo onda i o tome kako biti aktivist(ica) i ponuditi na izbor konkretne kanale za aktivističko djelovanje.

Aktivizam definiramo kao poduzimanje određene akcije kojom se vidljivo radi na postizanju i ostvarivanju određenih društvenih ciljeva i koristi. Naglašavamo da se radi o aktivnostima koje su usmjerene ostvarivanju zajedničkih, a ne osobnih ciljeva ili dobrobiti. Međutim, dobrobit zajednice odražava se na dobrobit njezinih pojedinaca, tako da se starajući za cjelinu u stvari staramo za sebe. Društveni aktivizam podrazumijeva solidarnost, spremnost na žrtvu i odricanje za opće ciljeve i interese naše zajednice.

Obično se radi o nastojanjima da se promovira, spriječi, usmjerava ili intervenira u nekom socijalnom, političkom, ekonomskom ili okolišnom problemu sa željom za promjenama u društvu.
Kolektivno djelovanje koje je smisleno, organizirano i kontinuirano tijekom dužeg razdoblja postaje poznato kao društveni pokret.

Aktivizam označava intenzivno zagovaranje nekog plemenitog cilja i poduzimanje akcija za njegovo ostvarenje. Kao što sam pojam ukazuje, naglasak je na aktivnosti, odnosno na djelovanju, sudjelovanju i angažiranju, što ima svoj korijen u spremnosti za preuzimanjem inicijative i odgovornosti, tj. kultiviranjem vrlina samoinicijativnosti, poduzetnosti, odgovornosti, ali i mnogim drugim vrlinama kao što su vizionarstvo, ustrajnost itd.

Ljudi koji imaju veliki ego, fokusirani su na to što njihovu egu odgovara, a ne što odgovara društvu, pa njih aktivizam ne zanima. Tu spadaju i oni koji imaju interese samo za svoje obitelji i uže zajednice. Stoga je aktivistički angažman pokazatelj neegoističnosti i plemenitosti osobe. Svi imamo svoje vrline i mane, a aktivizmom imamo priliku iskazati svoje vrline, svoju čovječnost, kao i božanstvenost (vrline su odraz božanske naravi).

Aktivizam se može spoznati i uviđanjem njegove suprotnosti, kao i diferenciranosti. Suprotno od aktivizma jest pasivnost, ali i lijenost, apatija, kritičnost, mentalitet žrtve, povučenost i slično.
Također trebamo diferencirati aktivizam od humanitarnog rada. Dok su dobrotvorne organizacije više dizajnirane da pomognu određenim grupacijama ljudi, kao npr. Crveni križ (pomoć žrtvama prirodnih katastrofa i izbjeglicama), Caritas (za siromašne i obespravljene) i UNICEF (skrbi o kvaliteti životnog standarda djece i omladine), s druge strane aktivizam je više orijentiran na postizanje dubljih društvenih, političkih, ekoloških i inih promjena, kao što to čine, recimo Greenpeace i Amnesty International.

Tako možemo reći da je aktivističko djelovanje više dubinski od humanitarnog jer se njegovim postignućima rješavaju problemi s kojima se suočavaju i humanitarci, ali ne i obrnuto. Aktivizam podrazumijeva humanitarni rad, no ne i obrnuto. Iako aktivizam sadrži humanitarne djelatnosti i obavlja se iz humanitarnih pobuda, nije ograničen na pomaganje. Dok humanitarne organizacije uglavnom pomažu i ne miješaju se u politiku, one aktivističke dovode društvene promjene, najčešće miješajući se u politiku. Tako, aktivizam najčešće agitira, a humanitaran rad reagira, stoga su u mnogim područjima humanitarci dobrodošli, dok aktivisti nisu, kao npr. u Sjevernoj Koreji. Ako je davanje ribe humanitarna aktivnost, ona aktivistička ne bi bila davanje pecaljke, nego stvaranje sustava u kojem svatko ima moć nabaviti si pecaljku.

No, unatoč razlikama, ipak bismo htjeli naglasiti ono što ih spaja, a to su vrline koje se pritom kultiviraju. Aktivisti i humanitarci pristupaju problemima različito, ali im je oboma krajnji cilj promjena. I jedni i drugi se staraju za razrješavanje socijalnih nejednakosti i marginalizacije ljudskih bića. I obje se grupe zalažu za dobrobit drugih ljudi te promiču inkluziju i jednakost među ljudima.

Kad smo već kod pojašnjenja razlika i sličnosti, da ukažemo i na one između aktivista i zagovornika. Potonji najčešće korist svoj celebrity status ili popularnost da istupe u javnosti kako bi zagovarali i popularizirali staranje o nekom problemu te pridobili pobornike i donatore za odabranu aktivističku organizaciju. Za razliku od aktivista, zagovornici se obično ne upuštaju u incidente građanskog neposluha, ne riskiraju odlazak u zatvor i nisu na fronti događanja (osim u promotivne svrhe).

Na primjer, Rosa Parks bila je aktivistica za građanska prava koja se 1955. u Montgomeryju (SAD) nije pokorila rasnoj segregaciji, time što je kao crnkinja na zahtjev vozača autobusa odbila ustupiti svoje mjesto putniku bijelcu. Time je svojim činom riskirala svoj život i odlazak u zatvor jer je takvo što bilo tada protuzakonito, iako se kosilo s osnovnim ljudskim pravima i jednakostima svih ljudi.

S druge strane, recimo, Angelina Jolie nije aktivistica u smislu da išta riskira i poduzima drastične mjere, već je više glasnogovornica i zagovarateljica nekih aktivističkih akcija, kao što su sudjelovanje u kampanji za sprječavanje seksualnog nasilja u ratnim zonama, kao i na simpoziju o međunarodnom pravu za ljudska prava, zatim utemeljenje Jolie Legal Fellowship, mreže odvjetnika za zagovaranje razvoja ljudskih prava (npr. za zaštitu djece na Haitiju nakon potresa u 2010. i razvoj inkluzivnog demokratskog procesa u Libiji nakon revolucije 2011. godine). Usto je i UNHCR-ova veleposlanica dobre volje, što spada u humanitarni rad, a ne aktivistički, pa u okviru toga često obilazi izbjegličke kampove u kriznim i ratom opustošenim područjima.

Dakle, ista osoba može biti u nekim segmentima aktivist, u drugima "samo" zagovornik neke aktivističke organizacije, a u trećima "samo" zagovornik ili donator humanitarne organizacije. Postoje razlike između pojedinih aktivnosti, no sve se svode na to da je osoba voljna založiti se za druge, za neku plemenitu svrhu i društveno dobro, umjesto se baviti samo egoističnim stvarima.

Aktivizam najčešće započinje u trenutku kad pojedinac ili grupa shvate da su oni ili netko drugi zakinuti za neka od osnovnih ljudskih prava i odluče to promijeniti. Samo zalaganje za povrat tih prava započinje proučavanjem konkretnih problema današnjice i osmišljavanjem strategije za njihovo rješavanje.

Aktivizam se uglavnom provodi građanskim inicijativama, pozivajući se na pravo građana. U temelje na kojima je sazdano naše društvo spadaju vladavina prava i socijalne pravde, načela građanske demokracije, ljudska i manjinska prava i slobode. Kršenje prava jednog čovjeka duboko se tiče prava i sloboda svih drugih građana.

Oblici aktivizma

Oblici aktivizma su brojni, a navedimo samo neke:
pokretanje ili organiziranje aktivističke kampanje, pisanje pisama novinama, dijeljenje letaka, cirkuliranje (online) peticija, slanje peticija izabranim dužnosnicima, lobiranje, propagiranje, tribine, kreiranje angažirane umjetnosti (artivizam), koncerti, festivali, izložbe, dokumentarci, objavljivanje heštegova i memeova na društvenim mrežama, debatiranje na internetu, pokroviteljstvo ili bojkot određenih tvrtki (npr. ne kupovanje od onih koje eksploatiraju radnike ili zagađuju okoliš ili testiraju na životinjama – popis takvih firmi), civilni neposluh (ne činiti i podržavati one društvene prakse s kojima se ne slažeš), kao i demonstracijski oblici poput javnih skupova, uličnih marševa, štrajkova ili štrajkova glađu.

Kad smo kod demonstracija, one znaju poprimiti negativne oblike kao što su prosvjedi, protesti, napadi, uništavanje i slično te čak eskalirati u sabotaže i oružanu borbu. Kategorički ne podržavamo takvu vrstu aktivizma, ako se to uopće može nazvati aktivizmom, jer demonstracija treba biti ono što i sama riječ govori - demonstracija nečega ili javno prikazivanje, a ne konfrontacija, destrukcija ili nanošenje štete bilo komu, pa makar je to netko možda po nekima i zaslužio. Pod krinkom aktivizma, razni kvazi-aktivisti znaju iskaljivati svoj bijes i druge negativne emocije, što odražava niski stupanj svijesti, stoga ističemo da se ne trebaš ugledati na takve. Aktivisti i prosvjednici nisu jedno te isto! Aktivisti i pobunjenici nisu jedno te isto!

Čak i mirni prosvjedi ili protesti nisu konstruktivni pa ih ne preporučujemo. Zašto je bilo koja vrsta protivljenja ili otpora kontraproduktivna i nekonstruktivna, objasnili smo opširno u prilogu na temu Zakon (ne)opiranja, stoga obvezno to pročitaj ako već nisi i to sad, prije nego što nastaviš čitanje ovog članka, kako bi bolje razumio/jela zašto aktivizam ne smije poprimiti uobičajene forme prosvjeda. Nikako to nemoj propustiti.
Nema potrebe za nekonstruktivnim i destruktivnim aktivizmom kada postoji onaj konstruktivni.

Neučinkovitost pobuna i prosvjeda

S obzirom na uobičajenost prosvjeda kao oblikom tzv. aktivizma, želimo još naglasiti i njihovu neučinkovitost, pogotovo na duže staze. Znaš li za neki prosvjed ili protest koji je urodio plodom? Mi smo puno istražili i ne znamo ni za jedan koji je urodio plodom, uzimajući u obzir dalekosežne posljedice, kao i odnos žrtava i gubitaka naspram koristi i dobiti.

Uzmimo za primjer nekoliko zadnjih prosvjeda. Sjećaš li se onih tzv. Occupy prosvjeda? Počelo je s Occupy Wallstreetom pa se proširilo na više zemalja? Što je postignuto? Ništa. Zatim tzv. Arapsko proljeće 2010.-2011. - što su postigli? Jesu promijenili vlade, ali time nisu ništa dobili. Gore im je nego prije i godinama poslije, a da ne govorimo koliko je ljudi nastradalo i koliko je toga uništeno tijekom prosvjeda. O problemima izbjeglica da i ne govorimo, koji su se proširili i na druge zemlje. Sve se to moglo puno bolje riješiti, kao što ćemo u nastavku objasniti.

Krvavih i neuspjelih pobuna bilo je vjerojatno oduvijek, ali spomenimo se i one prve povijesno zapisane pobune kojom je u 1. st. pr.n.e. po uzoru na i pod vodstvom gladijatora Spartaka 6000 robova krenulo u pobunu u kojoj su svi ne samo pomrli nego i bili razapeti uzduž 200 km rimske ceste. I ne samo to, tim su se povodom uvjeti za sve druge Rimske robove pogoršali. Spartak nije uopće htio biti vođa robovskog ustanka, već je silom prilika to postao nakon što se sam pobunio, pa su se i svi drugi ugledali na njega.
Pouka: pobuna ili protest nije način da se dovedu društvene promjene i ujedno dovodi sam aktivizam na loš glas.

Pobunjenici tog tipa, kao što su Spartak (109. – 71. pr.n.e.), svi su do jednog loše završili i bili ubijeni, čak i onda kad je njihov tzv. aktivizam donekle urodio plodom (ali ne zahvaljujući prosvjedima i uz velike žrtve).

  • Ivana Orleanska (1412. - 1431. povela francusku vojsku protiv engleskih osvajača)
  • Napoleon Bonaparte (1769. – 1821., izveo državni udar, uveo osobnu diktaturu i proglasio se francuskim carem, beskrupulozni tiranin i militarist čija je vanjska politika izazvala neviđeno krvoproliće i pustošenje širom Europe, prognan, zatočen i otrovan)
  • Vladimir Iljič Lenjin (1870.-1924. navodno umro od bolesti ali se sumnja na trovanje)
  • Lav Trocki (1879.-1940., ruski boljševički i marksistički revolucionar, prognan i ubijen),
  • Rosa Luxemburg (1870.-1919., Marksistička revolucionarka, organizirala prosvjede, isprebijana na smrt kundacima puške i bačena u obližnju rijeku zato što je pokušala donijeti marksističku revoluciju u Njemačku)
  • Pancho Villa (1878. – 1923., meksički seljački vođa i revolucionar koji se oružjem i ubijanjem borio za svoje ciljeve)
  • Malcolm X (1925. - 1965., bio je radikalni borac za prava crnaca, koristio destruktivne metode i govor mržnje, proricao smrt bijele rase te je smrtno ranjen dok je držao govor u kojem je kritizirao vođu Islamske nacije, kojoj je do godinu dana prije pripadao, za njegove ljubavne afere, zbog toga što ovaj nije podržavao Malcolma u rješavanju problema nasiljem)
  • Che Guevara (1928. – 1967., marksistički revolucionar, kubanski gerilski vođa, ubijen)
  • i mnogi drugi

Spomenimo i one s naših prostora koji su bili vođe oružanih pobuna ili protesta:

  • Matija Gubec (1548. - 1573., vođa seljačke bune u Hrvatskoj i Sloveniji, iako se odlikovao pameću i hrabrošću, bio sposoban organizator i nadahnjujući vođa, završio je pogubno - mučen užarenim kliještima, okrunjen užarenom željeznom krunom i raščetvoren)
  • knez Ljudevit Posavski (vladao je od 810. do 823. godine, vođa ustanka Panonske Hrvatske protiv Franaka, poražen nakon višekratnog uspješnog otpora nadmoćnijim franačkim postrojbama i ubijen),
  • protagonisti Hrvatskog proljeća (1972. i 1973. uhićeno i osuđeno oko dvije tisuće Hrvata, mnogi prognani, tj. prisiljeni u političku emigraciju, a više od sto tisuća njih dobilo je ostavku ili su bili degradirani; uvedeno opsadno stanje, provođena represija i izvršen aristocid)
  • javite nam koga bismo još trebali staviti na ovaj popis

Pouka: ne preporučujemo biti vođa pobune ili protesta jer kao što nas povijest uči, to uvijek vodi u smrt.

Čak su i oni vođe koji su vodili mirne proteste ubijeni, poput Gandhija (vođa pokreta za neovisnost Indije, a ne protiv kolonijalizma), Martin Luther King (američki baptistički svećenik, aktivist za građanska prava i za prava američkog crnačkog stanovništva, a ne protiv robovlasnika) i mnogi drugi. Protesti, bilo nasilni ili mirni, i dalje su protesti kojima se izražava protivljenje i fokusira na problem, umjesto na rješenje, pa se kosi sa Zakonom neopiranja koji vlada u prirodi, što donosi negativne posljedice.

S druge strane, oni koji nisu organizirali proteste, već su se fokusirali na reformaciju, oni su puno bolje prošli. Nećemo uopće ulaziti u njihove ideologije, već u to da su zbog svojih nekih destruktivnih oblika aktivizma završili bilo u izgnanstvu ili u zatvoru, no poslije su se iskupili zahvaljujući svojim konstruktivnim ili reformističkim djelovanjima.

Uzmimo, recimo, njemačkog svećenika Martina Luthera koji je bio začetnik protestantske reformacije u 16. st. kojom se ukinula politička vlast papinstva, uspostavila nezavisnost vladara od crkvenog nadleštva i unijele duhovne i strukturalne promjene u Crkvu. On je bio toliko protiv pobuna da je podržavao i smrtnu kaznu za vođe pobune, tzv. Seljačkog ustanka.

Zatim, Nelson Mandela (1918. − 2013.), borac za prava većinskog crnog stanovništva u Južnoj Africi. Bio je jedan od glavnih organizatora u početku nenasilne borbe protiv apartheida. Nakon što te mjere nisu polučile rezultate, Mandela postaje uvjeren da jedino oružana borba može srušiti apartheid. Organizirao je vojno krilo ANC-a i započeo kampanju sabotaža, ali prije nego što se ona intenzivirala, Mandela i njegovi drugovi su uhićeni, a poslije osuđeni na doživotni zatvor. Godine 1990. Mandela je ipak oslobođen i umjesto da dalje organizira prosvjede, s tadašnjim južnoafričkim predsjednikom započeo je pregovore s ciljem mirnog okončanja apartheida i prijenosa vlasti na crnačku većinu, za što su oboje Mandela i De Klerk 1993. godine dobili Nobelovu nagradu za mir.

Spomenimo i Fidela Castra (1926. – 2016.), koji je zbog oružanog napada na vojarnu sa skupinom istomišljenika završio u zatvoru, no poslije se opametio i promišljeno taktizirao, pa iako je bio protiv imperijalizma Sjedinjenih Država, svoj uspjeh može zahvaliti tomu što je poglavito bio za reformaciju i što se udružio sa Sovjetima i raznim drugim socijalističkim zemljama koje su mu pomogle održati vlast, ali i održavanju imidža ikone u svijetu kao karizmatičnog heroja koji se uspio oduprijeti imperijalističkim, kapitalističkim silama. Castrova je vlada učinila značajna poboljšanja u kubanskom obrazovnom sustavu i organizaciji zdravstvene skrbi, čime je osvojio srca svog naroda kojemu su te vrijednosti bile veće od ekonomskih.

Tu je i Mihail Gorbačov (1931. – ), posljednji predsjednik SSSR-a, koji je također radije reformama i lukavim taktiziranjem nego protestima revolucionirao, ili bolje rečeno amerikanizirao, svoju zemlju, okončavši Hladni rat sa SAD-om, dovevši do demokracije, ali i do raspada SSSR-a. Pokrenuo je politike nazvane Glasnost (otvorenost, transparentnost, sloboda medija i govora) i Perestrojka (gospodarska reforma koja omogućuje ograničeno funkcioniranje tržišta, otvaranje privatnih poduzeća, inozemna ulaganja i decentralizaciju), koje su dovele do mirnog okončanja vladavine komunističke partije u Sovjetskom Savezu, pada Berlinskog zida, kao i do toga da su istočnoeuropske zemlje uspostavile demokraciju i mnoge od njih nezavisnost. Njegov genij je bio u tome što je uspio pridobiti komunističke čelnike da odobre gospodarsku reformu time što je prvotno u zakon umetnuta uredba da privatnici moraju plaćati neuobičajeno visoke poreze. Pridobio je visoke partijske funkcionere tim porezima jer je taktički apelirao na njihovu pohlepu i na nevjeru da će itko pristati biti poduzetnik po tim uvjetima, a kad je novi zakon, odnosno reforma odobrena, ubrzo je potom snizio poreze pod izlikom potrebe stvaranja povoljne "poduzetničke klime". To nije pomoglo neiskusnom narodu koji se u novom poretku nije snašao pa se pretjerano zadužio i doživio dotad neviđene nestašice i sukobe bivših zemalja Saveza. Za svoje zasluge na međunarodnom planu Gorbačov je primio Nobelovu nagradu za mir, no njegov ga narod prezire jer je, površno gledajući, on donio petnaest godina patnje (pod drugim vodstvom, a ne njegovim), izgubio Hladni rat i uništio Sovjetski Savez.

Michio Kushi (1926. - 2014.) japanski aktivist makrobiotičke prehrane, s ciljem rješavanja problema svjetskog zdravlja i mira.

Evo nekih suvremenijih svjetski poznatih aktivista: Julian Assange, Edward Snowden, Malala Yousafzai (aktivistica za prava djece i pravo na obrazovanje; najmlađa dobitnica Nobelove nagrade za mir), Al Gore (za okoliš), Jane Goodall (za zaštitu životinja), Kineski artivist Ai Weiwei i mnogi drugi.

Nijedna se pozitivna društvena promjena nije izvojevala na ulici i na silu, već u pomaku svijesti većine ljudi jednog društva. Ne zagovaramo prosvjede jer postoje puno bolji načini koji su učinkoviti, konstruktivni i koji nikomu ne nanose štetu. Nanošenje štete ili povrede bilo komu nije kršćanski ni moralno, ni ljudski. Ako ćemo o moralu, onda treba biti fer: ako smo protiv nekih koji čine štetu, je li način da ih se riješimo time da i mi njima nanosimo štetu? Hoćemo li se spuštati na njihove grane i biti kao oni? Baš kao što i ti imaš svoja opravdanja, tako i oni imaju svoja opravdanja, pa prema tome tko ima pravo suditi o tome čija su opravdanja bolja, odnosno prihvatljiva? Razmisli malo o tome.

Ovdje se ne radi o tome da trebamo pružiti drugi obraz jer aktivizam je sasvim nešto drugo. O okretanju drugog obraza, odnosno prihvaćanju svoje sudbine (karme) i plaćanju karmičkih dugova bit će riječi drugom prilikom, a ovdje naglašavamo da prosvjedi nisu način jer postoje konstruktivni načini za dovođenje promjena. Podsjetimo se na Gandhijevu slavnu izreku: "Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu", kojom je ukazivao na to da mijenjanjem sebe, mijenjamo svijet oko sebe.

Dakle, pravi aktivizam nisu protesti, ni napadanja, ni bacanja govna pred druge i vrijeđanja, kao što to čine neki niskog stupnja svijesti koji nisu sposobni iznaći pristojan način za demonstriranje svog sentimenta i aktivizma. Puko iskaljivanje svog nezadovoljstva NIJE aktivizam. Činjenje štete drugima i vrijeđanje nije aktivizam. Agresivnost nije aktivizam. Kritiziranje nije aktivizam. To su sve mane, odnosno izričaji niskog stupnja svijesti (vidi skalu svijesti). Što sijemo, to i žanjemo, pa ako sijemo nezadovoljstvo, njega ćemo i dalje žeti. Zato treba izaći iz tog začaranog kruga. Podsjećamo na čuvenu Isusovu izreku: "Tko je bez grijeha, neka prvi baci kamen." Da parafraziramo: "Tko je bez grijeha, neka prvi baci govno."

Na višem stupnju svijesti promjene se s lakoćom ostvaruju mirnim putem. Svaka prava i dugoročna, konstruktivna promjena kreće iznutra prema van. Svi bi htjeli da se drugi mijenjaju, a sami se ne žele promijeniti, iako su puni mana. To se treba promijeniti ako želimo promjene.

Oni na najvišem stupnju svijesti uviđaju pak da svijetom vladaju savršeni zakoni prirode i da je sve u redu i kako treba biti jer su negativnosti nužne za dinamiku života i svijeta baš kao i pozitivnosti pa se nema smisla opirati negativnostima, jednako kao što se nema smisla opirati kiši, noći, mraku i sličnim ponekad nepoželjnim prirodnim pojavama. Opiranje nema smisla i ne vodi ničemu, ali zaštita je nešto drugo, kao i reformacija.

Postoji jedna izreka, krov se gradi za sunčana dana, a ne po kiši, što je logično, a ipak većina ljudi gradi "metaforički" krov tek kad počne padati "kiša". Zato i "pokisnu" da se tako izrazimo.
Aktivizam je, slikovito rečeno, građenje krova dok je sunčano. Naglasak je na svim riječima. Uzmimo riječ građenje. To je akcija, i to konstruktivna a ne destruktivna. Nije edukacija o građenju ili prodaja ili davanje alata za građenje, da se tako izrazimo, već aktivno građenje nečega novog. Zatim riječ krov označava zaštitu ali i pomoć "pokislima", tj. onima kojima je pomoć potrebna. Dakle, puko kritiziranje, jadikovanje, pa čak ni edukacija ili informiranje nije isto što i sama izgradnja uvjeta za novi sustav, što je zadatak upravo aktivista.

Rubrike

Kutak za

Ostalo

Pridruži nam se

Pokrovitelji

Naša top ponuda
vertikalni baner
E-tečaj
"Vrlinologija"
Inovativni, multimedijalni online tečaj za jačanje vrlina i vještina te za oslobađanje od mana u cilju ostvarenja sreće i uspjeha u životu.
Opširnije »
 
E-program
Blagostanje
Ne propusti sudjelovati u ovom programu gdje ćeš saznati kako ostvariti i sreću i uspjeh na svim životnim poljima.
Opširnije »
 
 


Ai Weiwei

 


Malala Yousafzai

 


Julian Assange

 


Jane Goodall

 
 

 

 

 

 

Povijest aktivizma

Prije pedesetak godina termin aktivist najviše se koristio kao epitet kojim su uprave sveučilišta i novinski urednici diskreditirali organizatore studentskih prosvjeda. Također je ponekad bio upotrebljavan za opisivanje gorljivih pristaša Centralnih sila tijekom Prvog svjetskog rata, da bi potom taj pojam počeo označavati političko djelovanje u širem smislu. Pritom su aktivisti bili izjednačavani s revolucionarima, radikalima, militantima, socijalistima, komunistima i mnogim drugima koji su se protivili postojećem stanju.

Rast popularnosti pojma “aktivist” povezana je najvjerojatnije s diskreditiranjem ljevice, iako aktivizam nije isključivo politička djelatnost. Mnogi aktivistički pokreti bili su duboko ukorijenjeni u crkve i organizacije na razini zajednice.

Nakon šezdesetih godina 20. stoljeća došlo je do erupcije novih društvenih pokreta kao što su feministički, gej, ekološki, osoba s posebnim potrebama i drugi, što je dovelo do stvarne proliferacije aktivista.

Do osamdesetih i devedesetih, termin se već čvrsto ukorijenio u širokom djelokrugu i zadobio visoki status, pogotovo jer su spomenuti društveni pokreti postigli mnogo toga u zapanjujuće kratkom vremenskom roku.

U novije doba pokrenuti su novi predmeti aktivizma kao što su: za mir, za održivi razvoj, za prava životinja, za veganstvo, za fer trgovinu, za rodnu ravnopravnost, protukorupcijski, antiratni, kampanje za pojačanom kontrolom oružja u SAD-u, protiv nuklearnog naoružanja i za nuklearno razoružavanje, za zatvaranje nuklearnih elektrana, za legalizaciju psihoaktivnih droga,‎ kao i nove aktivističke mreže, kampanje i pokreti za ljudska prava, građanske slobode i protiv siromaštva, kao na primjer Mreža osoba preživjelih svećeničko zlostavljanje, protiv trgovine ljudima, za prava izbjeglica (azil i drugo), protiv ugnjetavanja, izrabljivanja i ugrožavanja zdravlja tvorničkih radnika u zemljama u razvoju, pokret i mreža za uvođenje univerzalnog osnovnog dohotka, te modni kao i kulturni aktivizam u cilju promicanja razvoja civilnog društva, itd.

Bujanje aktivističkog djelovanja u posljednjim desetljećima može se povezati i s bujanjem društvenih mreža, koje su se pokazale kao odlična platforma za mobiliziranje ljudi za neku goruću aktivističku temu.
Osim toga, kako su se ljudi udaljavali od onoga što su smatrali zastarjelim političkim ideologijama i prigrlili novonastale identitete, pojavljivalo se sve više aktivista.

No, i cinizam po pitanju društvene promijene postaje sve prisutniji, barem unutar određenih idealističkih krugova. Događa se da galvanizacijski intenzitet okupacija i uličnih prosvjeda krene opadati pa se oni skloni pesimizmu, skeptičnosti, ozlojeđenosti, gorčini, kritičnosti, nestrpljivosti, olakom odustajanju, utučenosti, apatičnosti i drugim niskim modusima svijesti lako daju navesti na uvjerenje da je društvo tako loše da se ne da ništa popraviti. I u pravu su, ako se ograničavaju na metoda prosvjeda, okupacija i sličnih, koje su kontraproduktivne, kao što smo već objasnili.

Blagodati konstruktivnog aktivizma

U prilog aktivizmu govore neke nuspojave kao što je to da aktivisti imaju priliku, između ostalog, riješiti se svoje apatije, beznađa, kao i osjećaja manje vrijednosti i besperspektivnosti. Osim toga, mnogi su mladi ljudi "buntovnici bez razloga" pa im aktivizam može poslužiti da usmjere svoju energiju i idealizam u konstruktivne svrhe. Ovime želimo također ohrabriti mlade da ne čekaju stalno da im netko drugi pomogne (vlada, roditelji, rodbina, prijatelji i drugi), ili da netko drugi promijeni uvjete u zemlji (političari, gospodarstvenici, udruge i drugi), već da sami krenu ostvarivati svoje snove, svoju životnu  svrhu i svoje ideje o tome kakav bi svijet trebao biti, osobnom inicijativom i poduzetništvom, koji su temelji aktivizma. Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu tako da mijenjajući sebe, mijenjaš svijet oko sebe.

Aktivizam pruža mogućnost da se tvoj glas čuje, kao i prilike za učenje, zaposlenje, putovanja, upoznavanja s onima koji su na istoj valnoj duljini kao i ti, itd. Svatko ima nešto do čega mu je stalo, neku goruću temu, a aktivizam je upravo kanal kroz koji možeš ostvarivati sve ono do čega ti je stalo.

Najbolje je da kreneš tako da se udružiš s onima kojima je stalo do onoga do čega je i tebi stalo. Obično su takvi udruženi u udruge ili se okupljaju na nekim mjestima, online i/ili offline. Učlani se u neku takvu organizaciju ili više njih, upoznaj se s članovima i pridruži se njihovim aktivističkim projektima, a s vremenom možeš i sam(a) kreirati i pokretati projekte, inicijative, peticije i ostale akcije. Tako ćeš moći naučiti kako se zauzeti za sebe i svoje stavove.

Oprez
Nisu sve aktivističke grupe za pohvalu pa oprezno biraj kojoj ćeš se pridružiti. Odmakni se od onih koji koriste 'hušačku retoriku' ili bilo koju vrstu djelovanja koje potiče rivalstvo, mentalitet žrtve, gorčinu, ozlojeđenost, kritičnost, optuživanje, okrivljavanje, upiranje prstom, drskost, oholost, prijetnje, zastrašivanje, vrijeđanje, agresivnost i slično jer su to sve destruktivne metode koje u konačnici vode u destrukciju.

Čak i ako se njihov cilj podudara s tvojim i ako se slažeš s njihovim programom, radije pronađi drugu grupu s istim ciljem a koja koristi konstruktivnu umjesto destruktivnu metodologiju. Sama metodologija grupe odraz je prosjeka stupnja njihove svijesti pa tako odražava šanse da išta konstruktivno postignu, pa makar i pobijedili ili izgubili u nekim segmentima.

Uključenje u neku konstruktivnu aktivističku grupu napravit će, između ostalog, pomak u tvojoj svijesti jer će pomjeriti tvoj fokus s vlastitih potreba i možebitnih problema na one društvene i tako proširiti tvoju svijest. S proširenom sviješću moći ćeš doseći u neke sfere koje su ti dosad bile nepoznate, a koje će ti otvoriti nove vedute i osvijestiti moć koju imaš prvo kao pojedinac, a drugo kao dio konstruktivne grupe.

Ako su tvoje pobude plemenite, onda će ti aktivizam dati priliku da kultiviraš razne vrline i time povisiš svoj prosjek svijesti i utječeš povoljno na svoju karmu, što će ti donijeti razne blagodati, od kojih mnoge ne možeš u startu ni predvidjeti. Očekuju te razna iznenađenja, pogotovo ako si spreman/na iskusiti ih.

Danas, bilo tko može biti aktivist, čak i netko tko djeluje sam. Recimo, netko tko neumoljivo pokušava podići svijest o nekom važnom problemu. Podizanje svijesti, kao jedan od ključnih ciljeva suvremenog aktivizma, može biti iznimno vrijedno, ali edukacija nije isto što i organiziranje koje uključuje ne samo prosvjećivanje bilo koga tko se susretne s tvojom porukom nego i okupljanje ljudi oko zajedničkog interesa kako bi mogli strateški koristiti svoju zajedničku snagu.
 
Uzmimo nas u taboru Životne škole. Mi smo aktivisti za vrline, ali aktivizam nije smisao našeg postojanja pa smo više orijentirani na edukaciju nego na organiziranje, okupljanja, strategije i slično. Naša glavna aktivnost je podizanje svijesti javnosti. To činimo podizanjem svoje svijesti i inspiriranjem naših korisnika da osvijeste neke stvari i kultiviraju vrline. No, to ne ubrajamo u svoje aktivističko djelovanje. Naš se aktivizam ogleda u konkretnim akcijama, projektima i inicijativama kojima je cilj društveni napredak. Naš aktivizam je popisan na dnu ove stranice: Aktivizam - popis »

Mi smo samo jedna karika u lancu koji može donijeti progres i možda se izolirano još ne možemo iskazati nekim povijesnim postignućima, no u krupnom planu, taj metaforički lanac bio bi prekinut da nema naše karike, koliko god da je mala ili velika. To vrijedi i za tebe jer si i ti ključna karika u lancu društvenih promjena. O tebi ovisi koliko će taj lanac biti dugačak i snažan, da se tako izrazimo.

Ideja aktivizma polazi od toga da ako većina nas želi pomoći da naše okruženje bude bolje mjesto za život, ono će to stvarno i postići. Zato je jedan od važnih ciljeva aktivizma pridobiti većinu ljudi na svoju stranu. To podrazumijeva širenje glasa o svom aktivizmu, odnosno o predmetu aktivizma, što se čini na raznorazne načine usmenom predajom, preko društvenih mreža i vlastitog bloga.

Pritom je važno uzorno ponašanje jer želimo vlastitim primjerom pokazati da društveno odgovorno ponašanje i briga za druge i zajednicu počinje s preuzimanjem vlastite odgovornosti i s malim koracima koji stvaraju velike promjene. Uzorno se ponašanje ogleda u vlastitom životnom stilu koji integrira svjetonazor koji je temelj predmeta aktivizma. Tako, ako se zalažeš za očuvanje okoliša, onda je prirodno da i sam(a) recikliraš, smanjiš upotrebu plastike, štediš električnu energiju i vodu, da pridonosiš održanju čistoće svoje okolinu barem time da je ne prljaš i ne zagađuješ itd.

Nadalje, ideja aktivizma polazi i od toga da samo solidarno društvo odgovornih pojedinaca kojima je stalo pridonositi stvaranju rastuće ekonomije i napredne države u kojoj većina živi u blagostanju. Bez solidarnosti nema prosperiteta jer zajednica u kojoj svatko gleda samo svoje interese i ne mari za tuđe i za društvene interese ne može stvoriti uvjete za napredak, kao što smo svjedoci situacije u našoj regiji. Ne bismo rekli da su privatni interesi manje važni od društvenih već naglašavamo važnost balansa, ravnoteže, harmonije. Suštinsko svojstvo civilnog društva jest javno djelovanje za opće dobro. U civilnom djelovanju uvijek su prisutna neka načela i vrjednote, koje građani promiču i na njih se pozivaju.

S tim u vezi, spominjemo i društveno odgovorno poslovanje, a ne samo življenje. Ono je sve veći trend u svijetu pa i u nas, samo što to treba biti više iskrena orijentacija nego marketinški trik. Domaće su tvrtke sve svjesnije da se uspješno poslovanje i dugoročno pozicioniranje na tržištu ne može mjeriti i postići samo kvalitetom proizvoda, brojem potrošača, tržišnim udjelom ili ubranim profitom, već je mjera uspjeha sve više ono što tvrtke i ostale organizacije rade na zaštiti životne sredine i okoliša, zdravlju i sigurnosti zaposlenih, zadovoljavanju potreba lokalne zajednice, kao i podizanju svog ugleda i jačanju etičkog poslovanja u nizu vrednota. Neka tvrtka može imati i najkvalitetnije proizvode i biti najuspješnija na svijetu, no ako se sutra pročuje da zagađuje okoliš ili da eksploatira radnike, propast će ako to ne promijeni i ne iskupi se.

Tiha voda brjege dere
Moć osviještenog i vrlinama obdarenog pojedinca može biti veća od moći jedne cijele organizacije. Moć organizacije ovisi o njezinim pojedincima. Tvoja moć je ogromna i u tvojim rukama. Sve što činiš ima utjecaja na tvoju okolinu. I mali potezi mogu donijeti velike promjene, pogotovo kad to čini velika količina ljudi.

Akcija, čak i onda kada je odvojena od bilo kakve koherentne strategije, može magično voditi do nekog oblika društvenog buđenja i promjena. Stoga nikad ne podcjenjuj naizgled male inicijative i akcije.
Ljudi koji poduzimaju male, konkretne akcije – šire glas o odabranoj temi, potpisuju peticije ili se pojavljuju na okupljanima – imaju veće šanse da izvrše stvaran utjecaj onda kada su vođeni jasnom vizijom i planom.
Također, kreativni i duhoviti potezi imat će veći odjek i veće šanse da se naširoko proširi glas o njima.

Da bismo nesvakidašnjim akcijama usijali društvene mreže i pokrenuli institucije, preporučuje se učestalost i konzistentnost. A općenito za uspjeh vlastitog aktivizma preporučujemo kultiviranje i vrlina kao što su entuzijazam, optimizam, fascinantnost, ustrajnost, predanost, privrženost, vizionarstvo, suosjećajnost, hrabrost, junaštvo, vjera u pobjedu, altruizam, strpljivost, pouzdanost, postojanost, učtivost, marljivost, odgovornost, konstruktivnost i druge.

Organizacija Životne škole zagovara ideju da su sve vrline svima urođene i da su one ključ za ostvarenje blagostanja i drugih ciljeva. Jedna od urođenih vrlina je i entuzijazam, a ona je nužna kod aktivizma. Tu vrlinu ne kultiviraju svi u svako doba, ali je svi posjeduju, čak i onda kad je još nikad nisu aktivirali u sebi.

Obično se entuzijazam ispoljava kad je čovjek inspiriran ili oduševljen za što, izražava se poletom, ushitom, zanosom, radosnim uzbuđenjem, oduševljenjem, ushićenjem i sličnim osjećajima. Kako bismo produktivno usmjerili narodni entuzijazam i energiju izvan ograničenog okvira nogometnih utakmica, osmislili smo kanale koji su usmjereni društvenim promjenama i kojima apeliramo na najviše ljudske pobude u nastojanju da mobiliziramo građane da se i sami aktiviraju.

Za vladajuće i ustaljene strukture uvijek je bilo jednostavno diskreditirati one koji osporavaju njihovu viziju društvenog uređenja kao luzere i nezadovoljnike. Suprotno tomu, uspješne organizatore teže je otpisati kao irelevantne grintavce ili anarhiste, kada oni iza sebe imaju bazu koja djeluje strateški i veliki broj članova, pristaša, istomišljenika ili simpatizera. Stoga se svaki ozbiljan organizator aktivizma zalaže ne samo za neku plemenitu svrhu nego i za pridobivanje što većeg broja aktivnih članova ili sudionika. Moć je u kvantiteti, a ne samo u kvaliteti.

Kao što mijenjajući sebe mijenjamo svoju okolinu, tako i nevaljali sistem treba mijenjati s lokalnog nivoa. Da bi građani ubrzali rješavanje društvenih problema, nije potrebno puno novca ni vremena, koliko volje i svijesti o tome da sistem koji je truo treba mijenjati iznutra prema van, a ne obrnuto.

 

 

   Praksa

Tebe se traži
Ti posjeduješ jedinstvenu kombinaciju kvaliteta koje kad su usmjerene u neku konstruktivnu svrhu mogu manifestirati sve što zamisliš. Nema toga što ti ne možeš. Samo je stvar toga koliko si se voljan/na angažirati. Tvoj angažman ovisi o tvojoj viziji i tvojim uvjerenjima.

Većina ljudi uopće nema viziju pa zato su i izgubljeni poput broda bez kormilara. Ako si i ti jedan/na od njih, onda preporučujemo da aktiviraš i kultiviraš svoju vrlinu vizionarstva, za što ti nudimo pomoć na tom linku. Bit ćeš inspiriran/na kreirati svoju viziju stvarnosti u kojoj želiš živjeti. Također, pozivamo te da se pridružiš jednoj našoj viziji.

Usto te pozivamo da se priključiš nekom od naših aktivističkih projekata i inicijativa koje je u skladu s tvojom životnom misijom. Dolje u nastavku su popisani pa izaberi. Na stranicama svakog od ovih projekata objavljena je lista akcija koje možeš izabrati kako bi doprnjeo/la da se to realizira. Nigdje se ne predlažu prosvjedi ili štrajkovi, već se najčešće radi o širenju glasa o tome, lobiranju, potpisivanju peticija, mijenjanju sebe da bi se drugi promijenili, za kreativce kreiranje inspirativnih, angažiranih djela i sličnim mirnim akcijama.

Ako ti je, recimo, stalo do toga da ljudi u tvojoj zajednici više kultiviraju vrline, onda imaš priliku pridonijeti tomu na više načina preko nas ili uz našu pomoć. Kao što znaš, sve počinje iznutra prema van pa je najbolje inspirirati druge svojim uzorom. U tom smislu preporučujemo da prođeš naš e-learning program Vrlinologija jer ćeš dobiti alate kako aktivirati i kultivirati vrline u sebi te kako i druge inspirirati da to čine.

S tim u vezi možeš se pridružiti našim nastojanjima da uvedemo vrlinologiju kao predmet u škole i da vrlinolozi postanu dio timova svih organizacija. Za to nam treba što više vrlinologa pa ako se založiš za to da se što više ljudi izuči za vrlinologe, preko tebe će tisuće djece i odraslih biti vrlinizirani i tako osposobljeni za ostvarenje blagostanja. Roditeljska inicijativa »

Ako se zalažeš za uklanjanje siromaštva i nezaposlenosti, za rast stope nataliteta, pad stope razvoda, prekid izljeva domaćeg kapitala u inozemstvo zbog uvoza hrane, za očuvanje okoliša, eliminiranje kriminala, za obnovu ruralnih područja i plodne zemlje ili jednostavno za to da država donira svakoj obitelji hektar plodne zemlje, onda se pridruži našoj inicijativi nazvanoj "Hektar zemlje svakoj obitelji".

Ako ti je stalo da prestane korupcija u tvom okruženju, pozivamo te da se pridružiš našoj kampanji za čast tako što je proslijediš svima koje znaš i na društvenim mrežama. Kako nismo protiv ničega, osmislili smo kampanju koja nije protiv korupcije, nego za ono što nadomješta korupciju - čast.

Ako ti je stalo da se ukine kapitalizam, tj. ako si za postkapitalizam ili vrlinizam, onda saznaj ovdje što možeš u tom smislu poduzeti: Vrlinizam »
Također bojkotiraj, odnosno prestani koristiti ili raditi tvrtke koje posluju primarno po kapitalističkim principima pa stavljaju prednost profita nad društvenom odgovornošću, recimo, izrabljujući radnike ili zagađujući okoliš ili testirajući na životinjama. Popis takvih korporacija »

Ako se zalažeš za održivi razvoj i želiš se pridružiti UN-ovoj i našoj inicijativi za postizanja ravnoteže između gospodarskih, socijalnih i okolišnih zahtjeva kako bi se time osiguralo zadovoljavanje potreba sadašnje generacije bez ugrožavanja budućih generacija, onda posjeti ovu stranicu s konkretnim koracima: Održivi razvoj »

Naravno, slobodan/na si baviti se aktivizmom po izboru i unutar drugih organizacija ili samostalno. Pružamo ti moralnu podršku da organiziraš nešto, kreiraš nešto, inspiriraš neke ljude u tvom djelokrugu i podižeš svijest o onome do čega ti je stalo u ljudima na koje imaš utjecaja, kao i na one za koje i ne slutiš da imaš utjecaja.

Kad nam se pridružiš u aktivizmu pa se počneš aktivno zalagati za društvene promjene do kojih ti je stalo, onda se predstavljaj kao aktivist(ica) za odabranu temu umjesto kao ono što si po zanimanju, pogotovo ako je to smislenije od onog što radiš poslovno. Kad se upoznaješ s novim ljudima, predstavi se kao aktivist(ica) za odabranu temu i time intrigiraj ljude da ti se pridruže.

Znao/la ti to ili ne, ti si dio krupnog master-plana. Postoje dva glavna: pozitivan i negativan. Postoje grupe koje se zalažu za jednu ili drugu opciju i koje su osmislile master-plan kojim se manipulira ljudima u cilju ostvarenja određene agende. Ako si sklon(a) pasivnosti ili destruktivnom aktivizmu, onda si nesvjesno pijun onih kojima je u interesu da podčine narod kako bi sebe uzvisili. Zato preispitaj svoje ponašanje, osvijestivši sve ono što nisi bio/bila svjestan/na o sebi pa poduzmi što treba da prestaneš biti marioneta bilo nekog sustava ili anti-sustava koji u krupnom planu ne odgovara tvojoj viziji.

Neka ti ne smeta ako neka aktivistička opcija nema lidera jer postojanje lidera u stvari šteti aktivizmu iz više razloga. Samo jedna greška nekog lidera može upropastiti čitav pokret. I neka te karizmatičnost nekog postojećeg lidera ne zavede. Usto, lideri su često meta zlobnika pa je bolje da rade iz pritaje, odnosno da se ne zna za njih. Osim toga, najbolje je da je svatko lider za sebe, a ne sljedbenik jer svi smo jednaki i hijerarhije su nepotrebne, pa čak i štetne. Najbolji oblik aktivizma su mreže koje su strukturirane horizontalno, a ne vertikalno i u kojima svi imaju jednaka prava i odgovornosti.

Sretno i uživaj!

 

 

   Popis aktivizma Životne škole


Hektar zemlje svakoj obitelji
Inicijativa za uvođenje zakonske uredbe kojom svaka obitelj ima pravo na hektar svoje domovine, besplatno i neoporezivo.
Opširnije »

Pozivamo sve koji padaju u napast korupciji da kultiviraju vrlinu časti i uz to nudimo drugi, bolji način za ostvarenje svega onoga što inače ljudi postižu korupcijom.
Pozivamo sve da prosljeđuju link na ovu kampanju! Hvala.  Opširnije »

Roditeljska inicijativa
Ako želiš da se uvede vrlinologija u škole, tj. da tvoje djete ili djeca dobiju mogućnosti pohađati satove iz vrlinologije u vašoj školi, ovo je prilika za to: Opširnije »

Vrlinizam
Kapitalizam je pao, postkapitalizam uzeo maha, vrlinizam na pomolu. Obavezno se upoznaj s događanjima jer oni koji su u tijeku moći će dorasti prilikama i iz promjena uzeti ono najbolje: Opširnije »


Društvena odgovornost

U ovom članku obznanjujemo svoju društvenu odgovornost, ali još važnije, pozivamo i vas na to, tako da zajedničkim zalaganjem uspostavimo ne samo svoje nego i društveno blagostanje:
Opširnije »
mama
Pretvaranje zatvora u otvore
U ovoj inicijativi za ljudska prava i društvenu koheziju objašnjavamo zašto je za ostvarenje blagostanja cijele zajednice neophodno preustrojiti zatvore i što ti imaš od toga.
Opširnije
»
  mama
Zagrli drvo
Projekt u kojem naši volonteri u kostimima drveta hodaju gradom i potiču ljude da ih zagrle, ali i da idu u prirodu, zagrle koje pravo drvo, prigrle Majku prirodu, itd. Opširnije (trenutno neaktivno)
 
 
Prijava  
Članstvo
Prijavi se na našu mailing-listu primatelja besplatnog e-magazina Životne škole kako bi povremeno dobivao/la najnovije korisne sadržaje i poklone! Nećeš požaliti. Pogledaj sve pogodnosti prijavljenih korisnika »

ocjene

Besplatni e-magazin

E-mail adresa:

 
arrow  upis
Pridruži nam se!
Postani naš član!
Svojim učlanjenjem pridonosiš jačanju vrlina u društvu i dobivaš mnoge fantastične pogodnosti koje su opisane na stranici s prijavnicom i ostalim detaljima:
Opširnije »

 

Poznaješ li nekoga komu bi dobro došlo da pročita ovaj članak?
Pošalji im e-mailom link na ovaj članak!
Time ćeš učiniti veliku uslugu i nama i njima.
Još jedno dobro djelo za danas :-)

Ako ti se sviđa ovaj članak, molimo potvrdi to klikom: 


 

 

 
 
Poruka za  
urednike i blogere
  Dopuštamo objavljivanje ovog članka pod uvjetom da navedete autora (Talidari), izvor (Životna škola) i link.
  Molimo vas da nas obavijestite kad i gdje ćete članak objaviti - kontakt.
Home | Uvjeti korištenja | Zaštita podataka | Sitemap
Copyright © 2017 by Talidari :: Designed by Talidari